fbpx
NaslovnicaCrna GoraRaditi zajedno na smanjenju diskriminacije

Raditi zajedno na smanjenju diskriminacije


Podgorica, (MINA) – Vlada, opozicione partije i civilno društvo moraju raditi zajedno na smanjenu diskriminacije LGBTQI+ osoba, poručila je ambasadorka SAD-a, Džudi Rajzing Rajnke /Judy Rising Reinke/.

Ona je na panelu “Efikasan odgovor na govor mržnje i diskriminaciju LGBTI osoba”, kazala da je govor mržnje protiv LGBTQI+ osoba oblik nasilja.

Rajnke je rekla da je svaki oblik nasilja protiv marginalizovanih grupa zločin i jedan od najozbiljnih i najviše rasprostranjenih oblika kršenja ljudskih prava.

“Okončavanje mržnje, diskriminacije i nasilja nad LGBTQI+ osobama i drugim marginalizovanim grupama, zahtijeva naše zajedničke napore”, poručila je Rajnke.

Ona je ocijenila da radeći zajedno, može biti stvoren svijet koji poštuje i slavi dostojanstvo svih pojedinaca.

“Dobra vijest je da Crna Gora u poslednjih nekoliko godina napravila važne pomake ka priznavanju prava LGBTQI+ osoba”, kazala je Rajnke.

Prema njenim riječima, diskriminacija je još uvijek realnost, ne samo u Crnoj Gori, već širom svijeta.

Ona je proučila da SAD osuđuju to nasilje i uznemiravanje.

“Borba da se okončaju nasilje, diskriminacija, kriminalizacija i stigmatizacija LGBTQI+ osoba je globalni izazov”, poručila je Rajnke.

Kako je navela, ti napori ostaju u fokusu posvećenosti Vlade SAD-a.

“SAD rade na ovome, kako na domaćem, tako i na spoljnom planu i politikama”, kazala je Rajnke.

Ona je istakla da SAD danas imaju administraciju koja je najviše raznolika, uključujući najviše LGBTQI+ zvaničnika.

Ona je navela da LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori može da računa na kontinuiranu podršku i ohrabrenje Ambasade SAD-a, kako tokom mjeseca ponosa, tako i tokom cijele goddine.

Potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović ocijenio je da je crnogorsko društvo prilično konzervativno.

On je dodao da se diskriminacija ne dešava samo prema pripadnicima LGBT zajednice, nego da je ukupno stanje u crnogorskom društvu tako da imamo trendove rasta nacionalizma, ksenofobije, ekonomske diskriminacije.

Abazović je kazao da se slaže kako prostora za progres postoji.

Što tiče zvanične politike, Vlade i prema njegovim riječima, naročito kabineta potpredsjednika, nikakav vid diskriminacije ne dolazi u obzir.

“Ne postoji politička cijena koju nijesmo spremni da platimo, da bi se trudili da ljudima objasnimo da samo u društvu jednakih šansi I Crna Gora I region mogu da ostvare svoj puni progres”, poručio je Abazović.

On je ocijenio da promjene ne mogu da se dešavaju preko noći, ali je, kako je kazao, transformacija društva nešto što je dugoročno i što treba raditi intenzivno i permanentno.

“Moramo da budemo svjesni da živimo u zajednici gdje mnogi ljudi ne žele da prihvate drugog i drugačijeg”, rekao je Abazović.

On je kazao da kako bi promijenili spostvenu državu na bolje, moramo da razbijemo barijere u našim glavam i moramo da znamo da je priroda takva da postoje različitosti.

“Ako smo odlučli da naša budućnost bude u Evropi, u zajednici demokratskih evropskidržava, da naša civilizacijska pripadnost bude prema u Zapadu, onda dajte da se malo ponašamo u skladu sa normama i praksom koja je tamo pokazana kao uspješna”, poručio je Abazović.

Na pitanje kako vidi rad Vlade u oblasti LGBT prava, Abazović je kazao da nije osjetio da neko u Vladi ima neku vrstu restrikcije prema LGBT zajednici.

“Vlada djeluje u odnosu na parlamentarnu većinu kao neki entitet”, kazao je Abazović.

On je kazao da na društvenim mrežama i u javnom diskursu, i od strane političara, čujemo neke neprimjerene poruke koje se ne odnose samo na LGBT zajednicu, već ima mnogo tema koje su negativne a prisutne su u crnogorskom društvu.
Abazović je kazao da proces za Crnu Goru ide u dobrom pravcu.

“Važno je da se trasirao put i da treba izdržati sve što se desilo sa covidom, budžetom i prošlom turističkom sezonom”, poručio je Abazović.

Upitan da li smatra da postoji mogućnost i da li će se Vlada baviti govorm mržnje, Abazović je kazao da je problem jer smo na neki način ušli u neku vrstu javne ekstremizacije.

“Ne znam kako da poboljšamo zakonodavni okvir kada ne možemo da usvojimo budžet do juna”, poručio je Abazović.

Zaštitnik ljudskih prava, Siniša Bjeković kazao je da se radi na plemenitoj dužnosti, poštovanju svih ljudskih prava i sloboda, koja pripadaju svim ljudima u Crnoj Gori.

Bjeković je ocijenio da u takvim okolnostima ovo nisu laki dani, ni za instituciju zaštitnika, ni za sve one koji žele da izbore ljudska prava i slobode.

“Ljudska prava i slobode nikad nijesu bile nešto što se donosi na zlatnom tanjiru, ona su nešto za šta se bori”, rekao je Bjeković.

On je istakao da institucija Ombudsmana, kada se govori o pravima LGBT osoba, u dužem vremenskom period pruža podršku toj grupaciji.

Prvi razlog za to, kako je naveo, jeste zato što je to njihova moralna i profesionalna obaveza, a drugi razlog je zato što će na taj način pomoći svim ljudima da shvate da bilo koje razlikovanje po ljudskoj karakteristici u ostvarenju prava ne može biti dobro.

Bjeković je kazao da je LGBT zajednica prirodan saveznik institucije zaštitnika, jer institucija ne može biti prisutna “iza svakog ugla, na svakom mjestu i u svakoj prilici gdje se ljudska prava krše”.

On je poručio da u borbi za ljudska prava LGBT zajednica nije bila samo vrijedan partner, već i onaj koji je trpio posledice takvog svog ponašanja.

Bjeković je ocijeno da je Zakon o registrovanom partnerstvu važan za Crnu Goru.

“Zato što smo navikli na pravni primitivizam, rigidni dogmatizam, u kome ako nešto nije zapisano u zakonu teško je dokučivo i teško objašnjivo, a još teže primjenjivo u Crnoj Gori”, naveo je Bjeković.

Zato taj zakon, kako je kazao, sublimira sve važne međunarodne standarde, koje ste sa ili bez zakona dužni primjeniti i poručio je da to nije pitanje izbora.

On je pozvao na mnogo više tolerancije, na kulturu dijaloga, poštovanje različitosti i na početak i razvoj dijaloga.

Bjeković je poručio da osim institucije Ombudsmana, veliku odgovornost snose i Vlada, društvo i mediji i drugi društveni akteri, “koji ponekad svojim ispadima ne doprinose razvoju prava ove zajednice, već naprotiv”.

Predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum Progresa Bojana Jokić, kazala je da su se posebno bazirali na monitoring društvenih mreža i govor mržnje upućen LGBTQI osobama.

Ona je kazala da su od 2010. godine, kada su počeli da rade monitoring društvenih mreža, u kontinuitetu podnosili od 200 do 300 prijava godišnje.

“Pored toga što je nama zakonodavni okvir jako dobar, mi nemamo jasnu granicu između slobode govora i govora mržnje”, poručila je Jokić.

Ona je ocijenila da se mora insistirati na postavljanju jasne granice između slobode govora i govora mržnje, kako ne bi dolazilo do zloupotrebe jedne od osnovnih ljudskih sloboda, a to je sloboda govora.

“Kako se ne bi ugrožavali drugi ljudi zbog toga što mi ne znamo gdje je tačno ta granica”, kazala je Jokić.

Prema njenim riječima, sudska praksa po pitanju nije standardizovana i naše sudije ne prate evropsku praksu kada su u pitanju presude vezane za govor mržnje.

Ona je poručila da se u narednom periodu, što se govora mržnje tiče, fokus stavi na sjever Crne Gore, jer smatra da se previse ulagalo u centralni i u južni dio države, a da je sjeverni region zapostavljen.

Najčitanije