NaslovnicaCrna GoraMarković: Mladi moraju vjerovati u moć aktivizma

Marković: Mladi moraju vjerovati u moć aktivizma

Podgorica, (MINA) – Mladi moraju vjerovati da svojim aktivizmom mogu uticati na procese donošenja odluka, i naučiti da se o pitanjima zajednice u kojoj žive pitaju i nakon izbora, smatra Miloš Marković iz nevladine organizacije (NVO) Aktivna Zona.

Aktivna zona pruža mogućnost mladim ljudima u Prijestonici Cetinje da kroz mrežu volontera rade za svoju zajednicu, i podržava ih u nastojanju da poboljšaju vještine koje su neophodne da bi postali aktivni građani i nosioci pozitivnih promjena.

Prema riječima Markovića, ako bi ljestvica aktivizma imala najviše pet nivoa, moglo bi se reći da je aktivizam mladih u Crnoj Gori na stabilnom trećem nivou.

„Računam da smo utvrdili šta je to aktivizam, ko su akteri koji podstiču mlade na aktivizam i upoznati smo sa problemima mladih“, kazao je Marković agenciji MINA.

Kako je naveo, ono na čemu treba dodatno raditi je povezivanje i udruživanje mladih, odnosno zajedničko djelovanje, kao i postavljanje pitanja položaja mladih među prioritete lokalnih i državnih vlasti.

Marković je ocijenio da se na povezivanju i udruživanju mladih mnogo radi, a najviše na tome rade lokalne omladinske organizacije, odnosno organizacija koje rade sa mladima.

On smatra da je udruživanje i stvaranje zajedničke platforme za djelovanje i prioritizovanje pitanja od značaja za mlade sljedeći ključni napor i iskorak koji se, kako je naveo, jedino ujedinjenim aktivizmom može desiti.

„Blizu smo i tog koraka i smatram da postoji veliko interesovanje i volja među omladinskim organizacijama da se to desi“, kazao je Marković.

On je istakao da je pitanje položaja mladih iznad dnevno-političkih zbivanja.

„I vrhunac aktivizma u Crnoj Gori će se desiti kada svi mladi stanu iza jedne ideje, koja će podrazumijevati da su oni glavni akteri, a budućnost države i bolji položaj svih njenih građana, jedini cilj“, dodao je Marković.

Na pitanje da li su mladi dovoljno upoznati sa samim pojmom aktivizma, i koliko su zainteresovani da se aktiviraju u svojoj zajednici, on je rekao da vjeruje da jesu.

„Sve više čitamo i čujemo o građanskim akcijama i inicijativama, a istekao bih i protest kao novu vrstu aktivizma mladih“, kazao je Marković.

On je podsjetio na slučajeve pogrešnog planiranja i nebrige lokalnih vlasti o javnim prostorima u Baru, Podgorici, Žabljaku, kao i odgovor građana, a u velikom broju mladih, na takve poteze.

„Mislim da smo napokon vidjeli da se udruženim snagama, a uz pomoć medija, može aktuelizovati bilo koja tema koja je od značaja za lokalne zajednice“, rekao je Marković.

Aktivizam se, smatra on, vratio u škole, jer sve više mladih organizuje volonterske klubove i realizuje korisne akcije za lokalne zajednice.

Vratili su se, kako je naveo, omladinskii centri i klubovi, kao prostori za razmjenjivanje ideja i iskustava među mladima, a NVO se u sve većem broju okreću mladima kao prioritetnim ciljnim grupama u svom radu.

„U odnosu na period od prije samo pet godina unazad, broj aktivnih mladih ljudi znatno veći, a njihovo djelovanje organizovanije i djelotvornije u lokalnim zajednicama“, istakao je Marković.

Upitan vjeruju li mladi da svojim aktivizmom mogu uticati na rješavanje za njih relevantnih pitanja i donošenje odluka u lokalnim zajednicama i na državnom nivou, on je kazao da je jedino to i preostalo.

„Da vjerujemo da svojim aktivizmom možemo uticati na procese donošenja odluka, nakon što na izborima političarima damo ovlašćenja da u naše ime vode zajednicu“, precizirao je Marković.

Mladi, kako je kazao, moraju da nauče da se o pitanjima zajednice u kojoj žive pitaju i nakon izbora.

Prema riječima Marković, proces donošenja odluka je uvijek nedovršen i nikad nije dovoljan broj komentara, sugestija, kritika i ideja od svih aktera u zajednici, kako bi se donijela ispravna odluka.

On je kazao da postoji više načina na koji mladi mogu uticati na rješavanje za njih relevantnih pitanja.

„Sve više mladih pristupa i političkim partijama, što kao politikolog ohrabrujem, međutim ne vidim da se oni pretjerano zalažu za pitanja mladih. Rekao bih da nam fali mladih čiji će politički profil biti omladinski i koji će se zalagati za poboljšanje položaja mladih u državi“, kazao je Marković.

Kako je naveo, osim politički, mladi su angažovani u NVO putem kojih se, u ovom trenutku, može najviše doprinijeti mladima i njihovom položaju u društvu.

Marković smatra da je uloga NVO u podsticanju mladih da budu aktivniji ogromna.

On je kazao da se lako može utvrditi koliko to, posebno lokalne zajednice, imaju koristi od udruženog djelovanja u okviru građanskih udruženja, odnosno NVO, ali nedostaje konkretnija podrška lokalnih samouprava njihovom radu.

„Ne govorim samo o finansijskoj podršci, mada je ona prijeko potrebna, već i o podršci u smislu obezbjeđivanja uslova, kako prostornih, tako i uslova u smislu postojanja platformi za učešće mladih u životu društva“, pojasnio je Marković.

On je upitao koliko opština u Crnoj Gori organizuje diskusije namijenjene mladima, koji predsjednik opštine, odnosno gradonačelnik, direktno komunicira sa mladima i ko pita mlade što im je neophodno.

Marković je istakao da je direktna komunikacija sa donosiocima odluka veoma potrebna, a za sad, kako je kazao, takvu vrstu komunikacije sa mladima nude samo NVO, koje prikupljene komenatre prosljeđuje lokalnim i državnim vlastima.

„NVO uopšteno djeluju kao most između građana i vlasti, i nema ništa sporno u tome“, dodao je on.

Upitan kakva su iskustva njegove organizacije, i da li su uspjeli da animiraju mlade u svojoj lokalnoj zajednici da budu aktivniji, Marković je kazao da je Aktivna zona nastala upravo iz potrebe da se mladima obezbijedi prostor, u svakom smislu te riječi, a najviše za djelovanje, iniciranje i razmjenjivanje ideja za unapređenje grada.

Kako je kazao, prvi postavljeni cilj su ubrzo i ostvarili, nažalost bez podrške lokalne samouprave.

„Osnovali smo Društveni centar, prostor namijenjen prvenstveno mladima, ali i svim zainteresovanim građanima, da svoje slobodno vrijeme iskoriste na što kvalitetniji način“, rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, uz pomoć građana i privrednika sakupili su novac za renoviranje zapuštenog prostora, u kojem se danas redovono organizuju sastanci, prezentacije, diskusije, predavanja, projekcije filmova i druge vrste događaja koje imaju za cilj da okupe mlade ljude i podstaknu ih na aktivizam.

„Učenje mladih o građanskoj, odnosno odgovornosti prema ljudima, životinjama i okruženju je ključni zadatak naše organizacije. U tom smislu, bavili smo se i bavimo se različitim temama, koje mladima na kreativan i inkluzivan način predstavljamo, podstičući ih da uče o dijalogu, prihvatanju različitih stavova, toleranciji, razumijevanju i odgovornosti“, naveo je Marković.

On smatra da u Crnoj Gori postoji veliki broj omladinskih organizacija koje se vode takvim vrijednostima, kao i da je potrebno da lokalne zajednice, ne samo organi vlasti, nego i građani, privrednici, mediji i svi drugi društveni akteri, podrže omladinski aktivizam.

„Jer je on jedini način na koji mnogi mladi u našoj državi nauče da žive odgovorno, poštujući različitosti, djelujući solidarno i brinući o svom okruženju“, dodao je Marković.

Na pitanje koliko su lokalne i državne institucije spremne da podrže akticizam mladih, i da li postoje politike u tom pravcu, on je rekao da ne vlada u svakoj lokalnoj samoupravi isti nivo interesovanja za pitanja mladih.

Kako je naveo, šarena je lista crnogorskih opština koje jesu ili nijesu usvojile lokalne akcione planove za mlade, i pokrenule različite programe za poboljšanje položaja mladih.

Marković smatra planiranje prvim korakom u smislu poboljšanja položaja mladih u okviru lokalnih zajednica.

„Međutim, često smo svjedoci da se takve strategije usvoje u lokalnim parlamentima, dok se narednih četiri godine, koliko obično traje jedan takav strateški dokument, rijetko koja mjera ili aktivnost realizuje“, kazao je on.

Dodatno, kako je naveo,planirane mjere i aktivnosti su često postavljene tako da ne doprinose konkretnom rješavanju problema mladih, već da se za što manje novca, što kraći vremenski period i što manju angažovanost nadležnih oragana, oni pokušavaju riješiti.

Pitanje mladih, istakao je Marković, nije pitanje jednog sekretarijata ili ministarstva.

„Pitanje mladih je međusektorsko, ono podrazumijeva saradnju više različitih aktera, ali što je najvažnije, ono bi trebalo da podrazumijeva koordinisanu akciju svih tih aktera, a pitanje koordinacije je pitanje planiranja“, pojasnio je Marković.

On je kazao da, u tom smislu, ne vidi da lokalne samouprave, ali ni državne institucije, rade dovoljno na stvaranju vizije društva.

„Šta je, osim učlanjenja u NATO i EU vizija Crne Gore? Gdje su mladi u toj viziji? Kao neko ko je istraživao i bavio se pitanjima od značaja za mlade, utvrdio sam da je problem nezaposlenosti ključni za mlade, zato što im nezaposlenost onemogućava stabilan i samostalan život, sa snagom slobodnog odlučivanja i učešća u procesima donošenja odluka. Zašto se vizija Crne Gore ne oslanja na takav podatak“, upitao je Marković.

Na pitanje šta bi poruči mladima u Crnoj Gori kada je aktivizam u pitanju, one je rekao da je mnogo puta bio u prilici da odgovori na to pitanje i svaki put mu, kako je kazao, sve teže pada.

„Međutim, ono što se u većini puta provuče kao poruka, jeste da mladima poručujem da budu hrabriji i aktivniji u društvu“, kazao je Marković.

On je istakao da bez akcije mladih nema reakcije, kako na njihov položaj, tako i na sve u životu čime se bave i što ih okružuje.

„Ulična rasvjeta se neće sama popraviti, kontaktirajte nadležne službe. Novac neće sam doći, pokrenite sopstveni biznis ili se borite za veća prava zaposlenih i veću platu. Politike i političari neće biti bolji, ako ih redovno ne revidiramo i podsjećamo na odgovornost. Kako će znati ako budeš ćutao“, zaključio je Marković.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Najčitanije