fbpx
NaslovnicaCrna GoraMalo medijskih programa za djecu

Malo medijskih programa za djecu

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori postoji malo medijskih programa za djecu, posebno onih koji ih uključuju u produkciju, što jasno ukazuje na neophodnost jačanja kapaciteta medija u tom pravcu, saopštila je predstavnica UNICEF-a, Jelena Perović.

U okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, koju sprovode UNICEF i Agencija za elektronske medije (AEM) urađeno je istraživanje o korišćenju medija na nacionalno reprezentativnom uzorku roditelja i djece uzrasta od devet do 17 godina u Crnoj Gori.

Perović je agenciji MINA kazala da prema tom istraživanju manje od jedne trećine roditelja, 29 odsto i djece, 27 odsto, smatra da na crnogorskim TV kanalima ima dovoljno programa prilagođenih raznim uzrastima djece, kao i sadržaja koji su djeci zanimljivi, korisni, inspirativni i obrazovni.

Ona je rekla da je to istraživanje pokazalo da većina djece procjenjuje da medijske sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama, interesovanjima i uzrastu mogu najprije pronaći na internetu i na inostranim kablovskim TV kanalima.

Kako je navela Perović,istraživanje pokazuje da oko 40 odsto roditelja smatra da medijski sadržaji za djecu često naglašavaju ulogu muškarca kao superheroja, kao i da promovišu nasilje, jer superheroji na taj način usoješno rješavaju probleme.

“Ti podaci jasno ukazuju na potrebu da se poboljša kvalitet crnogorskih medijskih sadržaja za djecu”, kazala je Perović i dodala da su iz tog razloga organizovali dva treninga za crnogorske medije na tu temu.

Ona je navela da podaci AEM-a pokazuju da je vrlo mali broj medijskih programa za djecu u Crnoj Gori, posebno onih koje uključuju djecu i mlade u njihovu produkciju, pa je jasno da je neophodno raditi na jačanju kapaciteta medija da zajedno s mladima prave kvalitetne programe za njih.

Na pitanje u kojoj mjeri medijski radnici prilikom izvještavanja o djeci, ili prilikom proizvodnje medijskih sadržaja namijenjenih njima, poštuju njihova prava, Perović je odgovorila da se dešava da crnogorski mediji krše prava djeteta prilikom izvještavanja, i to često u kriznim situacijama.

“Upravo zato što se dešava da crnogorski mediji krše prava djeteta prilikom izvještavanja o pitanjima koja ih se tiču, i to često u kriznim situacijama poput slučajeva nasilja nad djecom, u okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, UNICEF i AEM su organizovali Rojtersov trening o etičkom izvještavanju o djeci”, dodala je ona.

Perović je kazala da u UNICEF-u nastoje da što je moguće češće podsjećaju na osnovne etičke principe izvještavanja o djeci, poput toga da mediji uvijek treba da promijene ime i zamute lik svakog djeteta za koje je utvrđeno da je počinitelj ili žrtva nasilja, kao i da je optuženo ili osuđeno za zločin.

“Jedan od ključnih etičkih principa je da se nikad ne objavljuje priča, fotografija ili snimak koji mogu dovesti dijete, njegovu braću/sestre ili vršnjake u rizik, čak i kada se identiteti djece ne objave. Isto tako, uvijek se mora dobiti dozvola djeteta i njegovog staratelja za sve intervjue, pravljenje fotografija ili video snimaka djeteta”, naglasila je ona.

Perović je rekla da je jedan od razloga zbog kojih su UNICEF i AEM pokrenuli kampanju medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo” podizanje svijesti i pružanje podrške crnogorskim medijima da djecu i mlade uključe u javnu debatu o pitanjima koja ih se tiču.

Kako je dodala, glavni glasnogovornici kampanje su mladi Crne Gore u ulozi mladih reportera – volontera UNICEF-a.

Mladi reporter Balša Božović apelovao je na medije da medijsku sliku djetinjstva, djece i mladih Crne Gore učine realnijom tako što će obezbijediti da se čuju glasovi djece i mladih iz različitih društvenih grupa i tako što će ih aktivno uključiti u produkciju TV programa za njihove vršnjake.

Volonter UNICEF-a Ranko Magovčević smatra da crnogorski mediji treba više da uključe djecu sa smetnjama u razvoju u svoje programe.

„Ne samo da ona govore o situaciji i problemima djece sa smetnjama u razvoju, već da, kao i sva druga djeca, učestvuju u razgovorima o svim temama koje se tiču djece i mladih“, poručio je Magovčević.

Mlada reporterka Dunja Sekulović smatra da mediji treba jednako da uključe djecu manjina u produkciju medijskih programa za djecu i mlade.

„Sva djeca treba da budu vidljiva u našim medijima kako bi medijska slika bila bliža
realnosti“, poručila je Sekulović.

Na pitanje da li u medijima u Crnoj Gori ima dovoljno sadržaja i izvještavanja o dječjim kulturnim i sportskim dešavanjima, Perović je odgovorila da je istraživanje kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo” pokazalo da većina djece nije bila ni na jednom kulturnom ili sportskom događaju u posljednjih godinu.

“Sa jedne strane, vjerovatno bi veći broj takvih događaja za djecu i mlade širom zemlje, kao rezultat imao veći broj medijskih izvještaja na tu temu. Sa druge strane, neophodno je da ti medijski izvještaji budu dovoljno zanimljivi, odnosno kvalitetni i popularni, kako bi doprinijeli rastu publike za te događaje”, navela je ona.

Ambasador dobre volje UNICEF-a u Crnoj Gori, Antonije Pušić, podsjetio je da u prosjeku dijete uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori provede oko osam sati dnevno ispred raznih ekrana.

On je apelovao na obezbjeđivanje besplatnih sportskih i kulturnih sadržaja za djecu širom zemlje kako bi se poboljšao kvalitet njihovih života.

„Država treba da omogući da sportovi, rekreacije i kulturno umjetnička društva za djecu budu besplatna. To što se plaća članarina u nekom klubu deset ili 20 EUR, to je nekim roditeljima mnogo. Jeftinije im je da onda dijete gleda po cijeli dan u ekran“, rekao je Pušić.

Perović je podsjetila da je u januaru organizovan međunarodni Prix Jeneusse trening za produkciju kvalitetnih TV programa za djecu i mlade koji se zasniva na najboljim i najinovativnijim primjerima TV programa za djecu u svijetu među kojima su i programi koji su dobili specijalnu nagradu UNICEF-a za aktivno učešće djece u medijima.

“U februaru ove godine organizovali smo drugi međunarodni trening o produkciji informativnog programa sa i za mlade po formatu Wadada Vijesti za djecu koji se uspješno primjenjuje širom svijeta. U zemljama gdje se proizvodi i emituje, taj informativni program za mlade jedan je od TV programa sa najboljom gledanošću ne samo među mladima, već i među porodicama”, dodala je ona.

Perović je kazala da su, kao rezultat tih treninga, u toku su pripreme sa Javnim servisom za produkciju novog informativnog TV programa za djecu i mlade u Crnoj Gori, po međunarodno priznatom formatu Wadada Vijesti za djecu.

“Mladi Crne Gore će aktivno učestvovati u produkciji tog programa. Na taj način, kroz kampanju “Birajmo šta gledamo”, poboljšaće se ponuda kvalitetnih medijskih sadržaja koji se prave sa djecom i za djecu u Crnoj Gori”, zaključila je ona.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Najčitanije