Podgorica, (MINA) – Državno tužilaštvo bi, u slučaju da se prihvate predložene zakonske izmjene, izgubilo ustavni položaj samostalnog državnog organa, a izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, disciplinski postupak i razrješenje bili bi pod direktnim uticajem vladajuće većine.
To se navodi u reagovanju Tužilačkog savjeta, Proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Udruženja državnih tužilaca Crne Gore na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu.
Oni su zatražili da se proces izmjene važećeg Zakona o državnom tužilaštvu vrati u redovnu proceduru i u institucije sistema, kroz sprovođenje svih pravila postupka i uz poštovanje Ustava Crne Gore, zakona, mišljenja Venecijanske komisije (VK) i stavova relevantnih tijela Savjeta Evrope (SE).
„U slučaju da se prihvate predložena zakonska rješenja, Državno tužilaštvo bi izgubilo ustavni položaj samostalnog državnog organa, a izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, disciplinski postupak i razrešenje, bili bi pod direktnim uticajem vladajuće većine“, ocjenjuje se u saopštenju.
To bi, kako se dodaje, u krajnjem dovelo do ugrožavanja nezavisnosti državnih tužilaca u vršenju tužilačke funkcije i bojazni od političkog uticaja u postupku preduzimanja krivičnog gonjenja učinilaca krivičnih djela.
Tužilački savjet, Proširena sjednica VDT i Udruženje državnih tužilaca istakli su da se, pored neprimjerenog uticaja zakonodavne vlasti, predloženim Nacrtom zakona daju ovlašćenja ministru pravde da utiče na organizaciju državnog tužilaštva i vršenje tužilačke funkcije.
Prema njihovim riječima, to je izvan Ustavom i Zakonom utvrđenih mehanizama eksternog nadzora i kontrole, koji su predviđeni samo za oblast tužilačke uprave.
Oni su rekli da se protive nametanju gotovih zakonskih rješenja, koja su pripremana u tajnosti, van institucija sistema i bez učešća Ministarstva pravde.
“Začuđeni smo upornim skrivanjem identiteta autora predloženog zakonskog teksta, uz javno objašnjenje potpredsjednika Vlade da autori žele da ostanu anonimni”, kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, kršenjem redovnih procedura, izradom Nacrta zakona izvan Radnog savjeta, mimo konsultacija i mišljenja državnih tužilaca, eksperata Evropske komisije, predstavnika civilnog sektora i uglednih pravnika, urušavaju se temelji vladavine prava.
“A nepoštovanjem Ustava i zakona i ignorisanjem mišljenja VK, u krajnjem se dovodi u sumnju iskrena posvećenost vlasti da Crna Gora postane ravnopravni član razvijenih demokratskih društava“, dodaje se u saopštenju.
Ističe se da organizovanje javnih debata suprotno Uredbi Vlade o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija, uz medijsku promociju političkih stavova predstavnika vlasti, bez jasnih zaključaka, ne može nadomjestiti izostali zakoniti proces, propisan navedenom Uredbom.
„Dodatnu sumnju u ozbiljnost javno iznijete namjere predlagača da će predloženi tekst korigovati i unaprijediti nakon što učesnici na debatama daju svoja izjašnjenja, potkrepljuje i činjenica da je tekst Nacrta zakona već upućen Evropskoj komisiji na davanje mišljenja“, piše u reagovanju.
Dodaje se da je predlagač Nacta zakona ostao dosljedan svom ranijem stavu da na brzinu izvrši promjene u organizaciji Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta, suprotno Ustavu, važećem Zakonu o Državnom tužilaštvu i mišljenju VK od 22. marta.
Tužilački savjet, Proširena sjednica VDT i Udruženje državnih tužilaca smatraju da su razlozi za izmjenu važećeg Zakona o Državnom tužilaštvu, koji se navode u obrazloženju Nacrta izmjena, neprihvatljivi i da ne predstavljaju stvarni motiv za donošenje predloženog Nacrta.
„Kao jedan od razloga navodi se neefikasnost postupka ocjenjivanja državnih tužilaca, ali se Nacrtom zakona ne propisuje bilo kakva izmjena ili dopuna odredbi kojim se uređuje postupak i kriterijumi za ocjenjivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, pa navedene primjedbe na rad Tužilačkog savjeta nijesu razlog za izmjenu zakona“, navodi se u reagovanju.
U vezi prigovora da u dužem vremenskom periodu nije izvršen izbor rukovodilaca državnih tužilaštava, ističu da Tužilački savjet nije zanemario važnost tog pitanja.
U saopštenju se pojašnjava da je Tužilački savjet zauzeo stav da bi „davanje trećeg mandata“ prijavljenim kandidatima na funkciju rukovodilaca državnih tužilaštava bio protivan zakonu, pa je raspisan novi javni oglas, po kojem je postupak izbora u toku.
„Analiza ponuđenih zakonskih rješenja nedvosmisleno potvrđuje da je isključivi motiv i krajnji cilj izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu obezbjeđivanje političke kontrole nad Državnim tužilaštvom, uz prethodno diskreditovanje i razrešenje određenih nosilaca tužilačke funkcije”, ocjenjuje se u saopštenju.
Kako se dodaje, to bi se sve postiglo djelovanjem vladajuće političke većine, preko članova Tužilačkog savjeta koje bira Skupština i predstavnika Ministarstva pravde.
Predstavljanje navodno drugih motiva za donošenje predviđenog zakona, kako su kazali, samo je paravan iza koga se kriju jasne namjere predlagača, pa dato obrazloženje Nacrta zakona nije u uzročno posljedičnoj vezi sa njegovom sadržinom.
Tužilački savjet, Proširena sjednica VDT i Udruženje državnih tužilaca saopštili su da u svemu prihvataju mišljenje VK i da su prethodno iznijeti stavovi tužilačke organizacije, u vezi ranijeg pokušaja izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu, u svemu identični i saglasni sa datim mišljenjem VK.
„Predviđenim izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu ruše se ustavna načela o državnom tužilaštvu kao jedinstvenom i samostalnom državnom organu i odredbe kojima je utvrđeno da Tužilački savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva“, navodi se u reagovanju.
