fbpx
NaslovnicaCrna GoraCrna Gora spremnija da odgovori na hibridne napade

Crna Gora spremnija da odgovori na hibridne napade

Podgorica, (MINA) – Crna Gora je spremnija danas nego 2016. godine da odgovori na hibridne napade a oni koji pokušavaju da podriju demokratske reforme i napredak u tome neće uspjeti, poručeno je na konferenciji Atlantskog saveza.

Na konferenciji pod nazivom Digitalni forenzički centar (DFC) 365 predstavljen je jednogodišnji rad i njegov učinak na polju dezinformisanja u Crnoj Gori.

Predsjednik Atlantskog saveza, Savo Kentera rekao je da DFC ima cilj da identifikuje, objasni i bori se protiv problema dezinformacija i lažnih vijesti.

Kentera je kazao da fenomen lažnih vijesti i dezinformacija nije ništa novo a da hibridni rat potiče još od momenta kada se završio Hladni rat.

»Mi smo tada napravili grešku. Potcijenili smo drugu stanu. Mislili smo da smo završetkom Hladnog rata pobijedili i da ne treba ništa više da radimo. To je bila ujedno greška i cijelog Zapada jer druga strana nije mirovala«, naveo je on.

Oni su, smatra Kentera, uspješno sprovodili strategiju, tada i danas.

»Krajnje je vrijeme da iz odbrane koju igramo treba da krenemo u napad i preduzmemo inicijative. Krenuli smo sa tim inicijativama, na svim poljima i danas imamo mnogo bolju sliku, kao jedan odgovor na sve prijetnje koje dolaze kao prijetnja demokratijama«, kazao je Kentera.

Kentera je ukazao da je pred nama godina izbora, ne samo u Crnoj Gori već i na Zapadnom Balkanu, što je plodno tlo za maligne strane uticaje i kampanje dezinformisanja.

»Ono što svi treba da znaju je da svi koji žele da podriju demokratiju, ne samo u Crnoj Gori, već i u svim zemljama koje žele da budu dio zapada i da dijele zapadne vrijednosti, sigurno neće sjedjeti skrštenih ruku«, poručio je Kentera.

Kako je kazao, treba biti konkretan.

»Ovdje se radi o Rusiji, kao nekom ko je prepoznat-neko ko želi da sprovede svoju volju i svoje retrogradne snage dovede na vlast«, precizirao je Kentera.

On je poručio da se snaga sistema mjeri snagom rezistentnosti na napad.

»Vjerujem da smo danas spremniji na ove napade nego sto smo bili 2016. i vjerujem da će se neke stvari kretati mnogo bolje. Postoji kvalitetna koordinacija u dijeljenju informacija unutar sistema gdje treba još uvezati nevladin sektor i privredna društva, sve one koji Crnu Goru vide kao dio EU«, naveo je Kentera.

To, rekao je, ne možemo sami uraditi.

»Vidjeli ste kakve nam poruke stižu iz Brisela. Slušao sam državnu sekretarku Ministarstva odbrane Francuske koja kaže da ne treba da očajavamo i da to što se Francuska protivi proširenju služi radi jačanja EU i da je to za naše dobro«, rekao je Kentera.

On je, kako je naveo, imao poruku za Brisel.

»E pa, gospodo iz Brisela, vi onda nemate pojma šta se ovdje dešava. Ako prepustite region čekanju zarad jačanja EU niste svjesni kakve će posledice biti. Niste svjesni da svi oni koji jedva čekaju da poklope region će to uraditi”, rekao je Kentera.

Kako je ocijenio, i tada će za proširenje EU biti kasno. “Tada ćete da se hvatati za glavu da kažete šta nam je ovo trebalo«, poručio je Kentera.

On je dodao i da se zapitaju kako će Evropa izgledati za pet ili deset godina ukoliko prepuste Zapadni Balkan Kini ili Rusiji.

On je imao poruku i za one koji, kako je rekao, pokušavaju da podriju demokratske sisteme.

»Pokušavajte koliko god hoćete, imate pravo ali znajte da možete dobiti jednu, dvije ili pet bitki ali rat dobiti nećete. Laži mogu dobiti kratku trku ali u maratonu istina dobija«, poručio je Kentera.

Analitičar DFC-a, Milan Jovanović prezentovao je DFC publikacije, u kojoj su sumirani najvažniji rezultati rada i postignuća DFC-a u borbi protiv dezinformisanja i lažnih vijesti u protekloj godini.

On je kazao da je borba za istinom temelj demokratije.

Kako je rekao, u velikom dijelu cilj dezinformacija bile su NATO i Vojska.

»Imali smo kampanje protiv crnogorske Vojske, kroz vježbe i kampanje koje smo radili sa NATO-om. Gotova priča je postala da smo ulaskom u NATO izgubili suverenost«, rekao je Jovanović.

Kako je kazao, sve to dolazi iz Rusije i ima veze sa njihovom političkom agendom.

Ministar odbrane, Predrag Bošković, kazao je da je Crna Gora danas spremnija nego 2016. godine.

»Ne moramo čekati da vidimo da je nastavak, na drugačijoj osnovi jednog takvog djelovanja u toku. Ne moramo čekati izbore sledeće godine. Svjedoci smo šta se radi prema Vladinim politikama«, naveo je Bošković.

Danas, kako je rekao, nema nijedne politike koja se ne definiše kao propala, a sve sa ciljem da se izbori dočekaju u sferi haosa i nezadovoljstva, kako bi se stvorili benefiti za stranu koja inicira jedan ovakav scenario.

»Tada smo uspjeli da se izvučemo iz pakla koji je bio kreiran. Imamo kvalitetnije odgovore i spremni smo da ovu komplet priču podignemo kako bi naš odgovor bio jači i u pravom momentu«, naveo je Bošković.

Kako je poručio, povjerenje je bitnije nego pravovremena i istinita informacija.

»Danas se u regionu ZB stvorila takva atmosfera da je Rusija zaštitnik svega što je dobro a da je zapadna demokratija kompletna pošast društva«, naveo je Bošković.

U tome, kako je rekao, veliku ulogu nesvjesno imaju i mediji koji nisu dio strategije i kampanje.

»Da neku dezinformaciju ne objave mediji koji nešto znače na medijskoj sceni ne bi bilo značaja onome što objavi Sputnjik, na primjer«, poručio je Bošković

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rainke, kazala je da danas postoje tajni ratovi, ratovi riječima i da je pitanje ko je tu zlonamjeran.

»Rusija koristi lažne vijesti koje su usmjerene da se destabilizuju oni koji su ispred vas. DFC je uradio važnu stvar i pokazao kako se lažni sadržaj plasira«, kazala je Rajzing Rajnke.

Prema njenim riječima, svi treba da budu posvećeni naporima da se zlonamjerni pokušaji spriječe.

»Rusija pokušava da zbuni i da uspori napore i napredak ka EU i NATO integracijama. To je bilo očigledno u Crnoj Gori prije pristupanju NATO-u i prije izbora 2016 godine«, kazala je Razing Rajnke.

SAD, kako je rekla, tako vidi ruski pristup.

»Mi pokušavamo da koristimo drugačiji put i to je način da budemo prijatelji podržimo Crnu Goru da izgradi demokratske institucije. Želimo da kažemo istinu, kakva god ona bila i koliko teška. Ali kada vam prijatelji nešto kažu, oni vam priznaju da postoje određeni izazovi«, rekla je Rajzing Rajnke.

Kako je rekla, SAD, su saveznici koju pokušavaju da spriječe pokušaje da Crna Gora skrene sa puta.

Predsjednik Udruženja građana Zašto ne?, Darko Brkan, naveo je da postoji i veliki broj uticaja koji nije plaćen.

On je rekao da je teško naći informacije koja nije dio narativa, posebno ukoliko ima političku konotaciju.

»60 odsto informacija ima politički karakter. Samo je stvar sofisticiranosti određenog narativa. Narativ nastane onda kada se u veliki tačni dio informacija plasiraju netačni koje je teško provjeriti«, kazao je Brkan.

On je poručio da borba protiv toga “leži” na istraživačkim novinarima, NVO i onima koji se bave provjerom činjenicama.

Kako je naveo, i sakrivanje informacija je dezinformacija.

Istraživački analitičar Atlantskog saveza SAD u okviru Laboratorije za digitalnu forenziku, Eto Buziašvili navela je da demokratija počiva na činjenicama.

»Ne možete se baviti nečim što ne razumijete. Fokusirani smo da svima objasni da se u 21. vijeku mijenja način ratovanja«, dodala je Buziašvili, navodeći da se sukob dešava u glavama.

»Oni koji manipulišu se fokusiraju i na društvene mreže i medije. Utiču na ljude tako što ih lažu i zavode. I to je ono što Kremlj pokušava da uradi«, poručila je Buziašvili.

Šef analitike Atlantskog saveza Crne Gore, Ljubomir Filipović rekao je da se treba truditi da sopstvenu pristranost prepoznamo i stavimo sa strane a da provjeravamo činjenice.

»I treba da krenemo od sebe, od naše strane, ne bismo li sjutra bila laka meta drugoj strani«, poručio je Filipović.

Prema njegovim riječima, ovo je nova tema za cijeli svijet.

»Prošle godine smo radili na tome da ovu temu savladamo a da sledeće godine sa onim što smo naučili izađemo pred javnost«, kazao je Filipović.

Najčitanije