Podgorica, (MINA) – Bojkot Skupštine ne može da uspori proces evropskih integracija ali ga može produžiti, jer bez parlamenta u punom kapacitetu nema završetka tog procesa, ocijenila je profesorica Gordana Đurović.
Prema njenim riječima, agenda integracija je jasna i podrazumijeva punu participaciju svih grana vlasti.
»Izvršna vlast nosi najveću odgovornost ali bez parlamenta taj proces se ne može ubrzati niti odvijati odgovarajućom dinamikom. Parlament je pravo mjesto dijaloga svih političkih partija i cijenim da je mjesto svih naših opozicionih predstavnika u parlamentu«, kazala je Đurović u intervjuu agenciji MINA.
Kako je navela, dok se agenda integracija ostvaruje u zadovoljavajućem obimu i dinamici, bojkot neće usporiti integracioni put, ali ga svakako ne treba zanemariti.
»Drugim riječima, neće ga usporiti, ali ga može produžiti, jer bez parlamenta u punom kapacitetu, ne možemo ubrzati dinamiku pristupanja Uniji«, poručila je Đurović.
Prema njenim riječima, u Skupštini, u punom kapacitetu treba da participiraju i opozicioni poslanici.
»Što se tiče agende koju koordinira Vlada i koju podržava sudska vlast, ona se dešava i ide po planu. Što se tiče zakonodavne vlasti, u onom dijelu koji se tiče novih procesa takođe se stvari odvijaju po planu, osim ako nije potrebna dvotrećinska odnosno tropetinska većina«, ukazala je Đurović, koja je i predsjednica Crnogorske panevropske unije.
Prema njenim riječima, opozicija treba da u potpunosti učestvuje u radu parlamenta i da se u institucijama sistema bori za svoje političke ciljeve.
»Promjene se moraju dešavati u institucijama, a ne na ulici, jer je ovo XXI vijek, vrijeme za evolucione promjene (kontinuirane i postepene) i posvećen rad za progres naše zajednice. Revolucije treba ostaviti u muzeju istorije, gdje i pripadaju«, poručila je Đurović.
Kako je navela, ne treba asocirati ni na kakvo balkansko proljeće, jer ono nije donijelo ništa dobro Africi, »niti bi što bilo bolje po tom pitanju u našem regionu«.
Govoreći o predstojećim izborima za EP, Đurović je rekla da je vrijeme predizborne kampanje za EU parlament i političke strasti su uzburkane a posebno su glasni nacionalisti i populisti, ali su se i iskreni Evropljani sabili u redove.
»Snaga velikih evropskih koalicija kao što su EPP i PES se očito smanjuje, pa oni “zajedno”, kao velika koalicija desnog-centra i lijevog-centra, sa stabilnih 54 odsto se spuštaju na ponekad nedovoljnih 45 odsto«, rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, u odnosu na postojeće stanje, samo centristička grupacija ALDE i desnica za Evropu nacija i slobode – rastu, oko 1,6 odsto i čak 3,4 odsto.
»Nove poslaničke stolice za desnicu vjerovatno će najvećim djelom obezbijediti dio italijanskih glasača, nezadovoljnih stanjem u državi i pozicijom u EU. Ako posmatramo po zemljama, gdje se “gube” stolice EPP grupacije, po projekcijama, to je moguće najviše zahvaljujući smanjenju podrške u Francuskoj , Češkoj, Poljskoj, ali i u mnogim drugim zemljama, disperzirano«, pojasnila je Đurović.
Ona je rekla da će, prema anketama, socijalisti najviše izgubiti zbog smanjenja podrške u Njemačkoj i Italiji, a u ostalim zemljama, disperzirano i simbolično gube.
»Interesantno je da Makronova partija “Republika u pokretu”, nema predstavnike u EP, jer je nastala poslije izbora 2014. Prema nekim projekcijama, ona bi bi mogla osvojiti do 3 odsto mjesta«, rekla je Đurović.
Kako je kazala, važno pitanje je i da li će britanci učestovati na ovim izborima, što bi trebalo vrlo brzo da se zna, jer je krajnji rok za podnošenje kandidatskih nominacija 24. april.
»Samo do tada mogu još da kalkulišu i po ko zna koji put pokušaju da izglasaju scenario oko koga će se složiti prosta većina Donjeg doma. Ako budu u izbornoj utakmici, raspored mjesta po zemljama, vraća se na stanje pred prethodne izbore, i eto nam ponovo 73 predstavnika Ujedinjenog kraljevstva u EP«, navela je Đurović.
Upitana koliko izbori za Evropski parlament, zakazani za maj, mogu uticati na politiku proširenja, Đurović je odgovorila da je indikativno da je izvještaj Evropske komisije, koji se uvijek sa nestrpljenjem čeka, pomjeren sa aprila na kraj maja, poslije EP izbora.
»Znači da svakako izbori za EP utiču na agendu EU, da odlažu pitanja proširenja, bar na kratko, i da fokusiraju pažnju država članica na unutrašnje prioritete«, pojasnila je Đurović.
Iz našeg ugla, dodala je ona, sama ta činjenica, govori dosta.
»Proširenje trenutno jednostavno nije visoko na EU listi, a šta će nam donijeti jesen, novi saziv EP i Komisije, to ćemo tek vidjeti. Za očekivati je da se tada fokus na naš region poveća, i da se Unija ponudi i kao fasilitator, ako bude potrebno, da bi pomogla politički dijalog u zemljama regiona i ubrzala proces integracija i reformi«, rekla je Đurović.
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović rekao je ranije da nema sumnje da Rusija pokušava da spriječi zapadnobalkanske države da uđu u NATO i da je jasno da Moskva ima destruktivnu politiku prema EU, unifikaciji Evrope i uopšte zapadnim vrijednostima.
Upitana da li je saglasna sa ocjenom da će, ukoliko EU ispusti iz vida Zapadni Balkan, drugi povećati svoj uticaj, Đurović je odgovorila da je to logičan zaključak analize Đukanovića i svakako jasna poruka zvaničnicima Unije.
»Mnogi se interesi ovdje ukrštaju, a zemlje regiona žele da interesi EU, i naših zemalja kao budućih članica EU – budu što jasniji, kako nama, tako i svim drugima, koji pretenduju da naše strateške orjenatacije pokušaju mijenjati«, smatra Đurović.
Ona ne smatra da će zbog Bregzita doći do porasta evroskepticizma u Crnoj Gori.
»Unija je bila i ostala jedinstvena, na kraju svih teših faza tokom Bregzita. Bili su snažni glasovi da se sve odloži, jer su se scenariji množili, uključujući i ostavke, raspisivanje novih izbora, čak i organizovanje novog referenduma. Stoga je, iznuđeno, sve odloženo za šest mjeseci, do kraja oktobra, ali je svako prognoziranje nezavalno«, rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, poslije teških, neizvjesnih, često neprijatnih i iscrpljućih pregovora i javnih debata, od juna 2016. godine do danas – ostaje gorak ukus da nema pobjednika, samo je trošak izlaska Britanije značajno veći, nego onaj koji će snositi EU-27 u tom slučaju.
»Euroentuzijasti još uvijek sanjaju da se sve može vratiti na početak sa jednim običnim pismom, kojim bi se povukla otpočeta procedura po članu 50 Ugovora o EU. Svi bi, bar za neko vrijeme – odahnuli. I građani, i političari, ali i kompanije«, ocijenila je Đurović.
Ona je mišljenja da je Bregzit je pokazao da je primjena procedure izlaska, jednako komplikovana kao i procedura samog izlaska.
»Da su veze koje zemlja pravi sa Unijom mnogostruke, duboke i da zadiru u sve segmente društva i djelovanja. Bregzit nije proizveo domino efekat i nije potkopao jedinstvo Unije, bar kada je zajednička budućnost u pitanju«, navela je Đurović.
Kako je rekla, osnovni cilj i ideja integracija su i dalje jasni i prihvaćeni od država članica.
Ona je dodala i da Bregzit i druge krize u EU nisu smanjili entuzijazam za prihvatanje novih članica.
»Naprotiv, mnoge izjave evropskih zvaničnika o tome da će »Unija rasti, nakon konsolidacije«, i »da će biti veća«, jasno upućuju na zaključak da Unija želi i može i dalje da se širi. A kad je o proširenju riječ – svi gledaju u naš region, i Crnu Goru svakako«, zaključila je Đurović.
