Podgorica, (MINA) – Crna Gora biće spremna da 2025. godine ili ubrzo poslije toga uđe u Evropsku uniju (EU), a napredak države u evropskoj integraciji zavisiće od reformi u sektoru vladavine prava, ocijenio je istraživač na Univerzitetu Sjeverna Karolina Dimitar Bečev.
„Pretpostavljam da će Crna Gora biti spremna 2025. ili uskoro poslije toga. Sve zavisi od toga da li reforme u sektoru vladavine prava imaju realne rezultate. Francuska, Holandija i druge zemlje su skeptične što se tiče proširenja EU. Vidjećemo kakav će biti stav Njemačke, a to će zavisiti i od toga ko će doći na vlast poslije kancelarke Angele Merkel“, kazao je Bečev u razgovoru za Pobjedu.
Bečev, koji je autor nedavno objavljene knjige „Rivalska sila: Ruski uticaj u jugoistočnoj Evropi“, rekao je da će u narednih šest mjeseci, koliko će Rumunija predsjedavati Savjetom EU, najbitnije pitanje biti izlazak Velike Britanije iz Unije.
Govoreći o tome koliko će Rumunija, kao zemlja koja je i dalje pod posebnim monitoringom Brisela, uspjeti da održi proces proširenja živim, Bečev kaže da to neće teći glatko.
„U ovom trenutku u unutrašnjoj politici Rumunije nastavlja se kriza i sukobi oko sudskog sistema, odnosno amnestije za političare koji imaju presude za korupciju. Biće to vrlo teško“, naveo je on.
Bečev, koji je dobar poznavalac prilika na Balkanu, kazao je da nije uvjeren u to da će Rumunija uspjeti da nametne pitanje proširenja za vrijeme predsjedavanja, jer ona može da odigra neku ulogu, mada ne centralnu.
Izbori za Evropski parlament, Bregzit, migraciona kriza samo su neke od tema kojima je trenutno opterećen Brisel, pa Bečev očekuje da proširenje na Zapadni Balkan u narednom periodu bude u drugom planu, imajući u obzir ionako pretrpanu agendu Brisela.
„Na redovnom zasijedanju na ljeto, Savjet EU će morati da odlučuje o Makedoniji i Albaniji i počinjanju pregovora, tako da će to vratiti region na agendu Brisela“, naveo je Bečev.
Na pitanje šta je najbolje rješenje za kosovsko pitanje, Bečev smatra da je najbolja varijanta ipak autonomija srpskih opština kao cijena priznavanja kosovskog suvereniteta od strane Srbije.
To je, kako je dodao, formula koju implicitno predlaže Briselski ugovor iz 2013. godine.
„Razmjena teritorija će teško proći u kosovskom parlamentu. Postoji rizik za region, Sjedinjene Američke Države i EU nijesu složni. Nije jasno ni koliko je stav američkog predsjednika Donalda Trampa održiv“, kazao je Bečev.
Na pitanje koliko je ruski uticaj prisutan danas u regionu, nakon što je Crna Gora postala dio NATO-a, Bečev je rekao da on i dalje postoji.
„U Crnoj Gori društvo je podijeljeno. Simpatije ka Moskvi postoje. Srbija balansira između Zapada i Rusije. Sve to pomaže Rusiji da sačuva uticaj, iako su NATO i EU značajno snažniji“, ocijenio je Bečev.
Rusija, smatra on, nema velikih ambicija.
„Jedino hoće da bude prepreka Zapadu i tako da izvuče dividende u geopolitičkoj trci sa SAD i EU“, dodao je Bečev.
On je naveo i da kako Bosna bude intenzivirala saradnju sa NATO, postaće nova tačka ruskog pritiska.
