Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Start-up zajednica u Crnoj Gori je veoma napredovala u posljednjih par godina, međutim mora se raditi na izvorima finansiranja, broju start-up-ova, njihovim performansama i zrelosti, ocijenila je direktorica za strategiju i digitalizaciju kompanije M:tel, Aleksandra Radojević.
„Start-up zajednica je u posljednjih par godina veoma napredovala, međutim još nijesmo prepoznati na nekim osnovnim svjetskim listama“, rekla je Radojević agenciji Mina-business.
Ona je kazala da se zbog toga mora raditi na izvorima finansiranja, broju start-up-ova, ali i na njihovim performansama i zrelosti.
„Jako bitan je iznos investicije koja se ulaže u istraživanje i razvoj, ali i potencijal talenata koje to tržište okuplja. Mi u M:tel-u i Digitalnoj fabrici se nadamo da smo djelimično zaslužni za neke prve korake i da smo pioniri“, navela je Radojević.
Prema njenim riječima, ekosistem se po svojoj zrelosti razvoja nalazi u prvoj fazi, odnosno aktivacije.
„Nadam se da ćemo doći brzo u drugu fazu globalizacije, za šta je potrebno da više start-up-ova ima exit od preko milion EUR. Takođe, potrebno je povećati broj start-up-ova, kao i povezivanje našeg ekosistema sa međunarodnim“, ocijenila je Radojević.
Ona je kazala da je za uspješnost start-up-ova, pored izvora kapitala, potrebno tržište.
„Crna Gora je takva kakva je – mala, ali se nadam da će, budućim integracijama koje se očekuju, naši start-up-ovi imati tu mogućnost“, dodala je Radojević.
Ona je, govoreći o problemima i uspješnosti start-up-a u Crnoj Gori, saopštila da je statistika zaista poražavajuća i start-up nije za svakoga.
„Start-up je kao rolerkoster, ili ga volite ili ne. Neki uživaju u njemu, a neki se boje i samo posmatrajući durge dok se time bave. Ali vi kad ste visoko, baš ste visoko, i kad padate – padate žestoko i brzo“, navela je Radojević.
Kada je riječ o razvoju start-up-a, oni prolaze model Canvas i u Digitalnoj fabrici metodološki pokušavaju da im se pomognu da prođu određene korake koji su dizajnirani na osnovu iskustava ranijih start-up-ova.
„Prvo pitanje se odnosi na lični i profesionalni motiv ljudi koji ulaze u tu priču. Drugi set pitanja je u vezi sa tržištem, odnosno problemom koji rješavaju na tom tržištu. Jako je važno da tržište ima odgovarajući potencijal i u toj cijeloj procjeni biznis ideje moraju konsultovati mentore“, objasnila je Radojević.
Ona je saopštila da je tim jedan od bitnih faktora uspješnosti start-up-a.
„Ovdje u Digitalnoj fabrici ima puno freelancera i omogućujemo ljudima koje interesuje ta tema da se sretnu i povežu kako bi uspješno realizovali ideju“, kazala je Radojević.
Ona je dodala da je treća dimenzija vrijeme u kojem se lansira start-up.
„Često ima predrasuda da nikad nije dovoljno rano, odnosno da je uvijek pravi momenat, ali statistika pokazuje drugačije. Morate dobro procijeniti tržište na kojem lansirate ideju, jer ako ono nije dovoljno zrelo, vi kao jedan start-up nemate mogućnost da to puno promijenite“, rekla je Radojević.
Prema njenim riječima, da postoji potencijal pokazuju neke uspješne priče koje postoje u Crnoj Gori.
„Pobjednik naše prethodne akademije, Marleq napravio je izuzetan progres, a imamo i start-up-ova koji mogu da budu mentori, kao što je Uhura solutions, koji je i bio član žirija. Nadam se da ćemo u narednom periodu imati još ovakvih primjera“, kazala je Radojević.
Ona je, odgovarajući na pitanje zašto je najviše start-up-ova registrovano van Crne Gore, navela da je napravljeno dosta koraka ka tome u M:tel-u, a i država je jednako aktivno radila na tome.
„Pohvalila bih Ministarstvo nauke koje je skoro imalo konkurs za određene grantove za inovativne projekte. Pošto start-up nije prepoznat kao termin, već se oni moraju pronalaziti u drugom formama. Svakako ima prostora i za njih, ako umiju da čitaju poziv između redova“, navela je Radojević.
Ministarstvo javne uprave, kako je dodala, aktivno radi na digitalizaciji, odnosno pravi okruženje državne uprave koje je spremno da podrži digitalna rješenja.
„Ministarstvo ekonomije ima brojne pozive za mala i srednja preduzeća i tu se mogu naći i start-up-ovi“, rekla je Radojević.
Ona je, govoreći o razlici između start-up-a i biznis ideje, kazala da se tu radi o dva različita koncepta.
„Svaka biznis ideja nema potencijal da preraste u start-up, a ostale biznis ideje koje nijesu start-up su određena vrsta preduzetničke inicijative. Svakako start-upovci jesu preduzetnici, ali nijesu svi preduzetnici start-up-ovci. Ono što ih izdvaja je da je start-up ideja inovativna i nosi sa sobom veću količinu rizika za koju redovni biznis modeli nijesu pripremljeni“, objasnila je Radojević.
Takođe, motivi koji se nalaze iza start-up ideje su drugačiji, kao i problemi koje start-up rješava.
„Razlika je i u načinu finansiranja. Često dolazi do zabune, jer start-up i biznis ideja imaju u prvoj fazi isti način finansiranja, a zasniva se na 3F modelu (family, friend and fools), međutim vrlo brzo u drugoj fazi prelazite u različite pravce“, precizirala je Radojević.
Prema njenim riječima, za mala i srednja preduzeća to su određene vrste grantova, subvencija ili bankarskih proizvoda, dok za start-up-ove to, nažalost, još nije dostupno nego se oslanjaju na venture kapital, biznis anđele, ili na, sve prisutnije u Crnoj Gori, i smart kapital.
„To je najlakše pojednostaviti sa M:tel-ovim kapitalom gdje mimo finansijske imate i strukturnu podršku u smislu mentorstva, prostora i resursa“, saopštila je Radojević.
U Crnoj Gori, kako je podsjetila, start-up još nije pravno prepoznat, te ne postoji odgovarajuća pravna forma koja bi omogućila da se kvalitetno adresiraju problemi, odnosno potrebe koje ima start-up.
„Svakako se radi na poboljšanju tog ambijenta, ali u postojećoj regulativi nažalost postoji taj problem“, navela je Radojević.
Ona je poručila svima onima koji žele da se bave start-up-om da ne treba da se boje neuspjeha, jer je dovoljno da samo jednom potvrde da su u pravu i niko se neće ni sjećati njihovih grešaka.
„Jedino gore od toga da probaju i ne uspiju, je da ne probaju. Svakako veliki dio našeg života zauzima posao i rad i važno je da se pronađete u nekom poslu koji zaista volite, a ja još nijesam do sada srela start-up-era koji ne voli ono što radi“, zaključila je Radojević.
