Podgorica, (MINA) – Prvostepeno osuđeni Miloš Medenica nije pobjegao zbog Uprave policije, već zbog neefikasnih zakonskih rješenja, kazao je direktor policije Lazar Šćepanović, dodajući da su identifikovane sve osobe koje su krajem januara imale kontakt sa Medenicom.

 

Šćepanović je to rekao na zajedničkoj sjednici odbora za bezbjednost i odbranu i za politički sistem, pravosuđe i upravu.

 

Ta skupštinska tijela obavljaju zajedničko kontrolno saslušanje Šćepanovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ministra pravde Bojana Božovića.

 

 

Na sjednicu je, umjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, došla predstavnica ANB-a Sanja Raičević. Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović nije došao na zajedničko kontrolno saslušanje.

 

Šćepanović je ocijenio da bi Sudski savjet trebalo da pokrene disciplinski postupak, odnosno da preduzme mjere i radnje u odnosu na Radovića zbog javno izgovorene riječi.

 

“U javnoj emisiji je ustvrdio da meni treba zabraniti da tumačim pravo i pravne norme. Ja sam diplomirani pravnik, specijalista krivično pravnih nauka i 17 godina sam u borbi protiv kriminala“, dodao je Ščepanović. 

 

Mjera nadzora je, kako je kazao, alternativna mjera koju određuje sud u krivičnom postupku radi obezbjeđenja prisustva okrivljenog vođenju krivičnog postupka.

 

Šćepanović je rekao da mjera nadzora nije pritvor, niti kazna i da njeno kršenje ne predstavlja ni krivično djelo ni prekršaj. 

 

„Niti ima posljedicu sa aspekta policijskih ovlašćenja kada lice zateknu u kršenju te mjere“, naveo je Šćepanović, dodajući da je uloga policije kontrolno-informativna.

 

Mjere nadzora se, kako je kazao, izvršavaju po nalogu suda.

 

„Kako ovu mjeru izvršava policija – tako što će od suda dobiti rješenje i jasno precizne granice i nalog kako da postupa u konkretnim slučajevima, jer policiji se ne može ostaviti prostora da proizvoljno sprovodi i izvršava ovu mjeru“, rekao je Šćepanović, dodajući da policija ne može da cijeni bezbjednosni rizik, već da to treba da uradi sud.

 

On je kazao da je blizu 90 ljudi pušteno zbog nedonošenja prvostepenih presuda, navodeći da nedonošenje presuda u zakonom propisanom roku predstavlja povredu zakona. 

 

Šćepanović je naveo da se pokušava Upravi policije prebaciti odgovornost, kao i akumulirani problemi koji egzistiraju unazad par godina, „dok su drugi nenadležni“. 

 

„Miloš Medenica nije pobjegao Upravi policije, ovo lice je prekršilo mjeru nadzora i pobjeglo je neefikasnim zakonskim rješenjima", kazao je Šćepanović. 

 

Prema njegovim riječima, nema evropske države u kojoj je članovima organizovanih kriminalnih grupa donijeta mjera nadzora, već im se ili odredi pritvor ili se donese presuda ili se ta osoba pusti na slobodu.

 

Šćepanović je kazao da ova mjera ne proizvodi pravno dejstvo i da nije svrsishodna. 

 

„Medenica se obraća preko određenih PR članova određenih organizovanih kriminalnih grupa, preko određenih kriminalnih struktura bivšeg kartela policijske strukture koji mu kreiraju... blizu smo da lociramo i te sajtove“, naveo je Šćepanović.

 

On je rekao da zvanična forenzika Uprave policije pokazuje da su snimci Medenice vještačka inteligencija. 

 

Šćepanović je pojasnio da se mjera nadzora ne može nadzirati 24 sata bez precizno jasnog naloga suda.

 

On je kazao da je rješenje o mjerama nadzora potpisao predsjednik Radović.

 

Policija je, kako je rekao, shodno zakonskim mogućnostima 15 puta vršila povremen obilaske, u skladu sa kapacitetima, i svaki put je zatekla Medenicu u objektu stanovanja.

 

"Ukoliko je postojao procesni rizik da će ovo lice da se da u bjekstvo, sud je mogao odmah da donese nalog policiji da u posljednjem vremenskom periodu invazivno postupa, na način što bi 24-satno vršila opservaciju, sa jasno preciznim zadacima", rekao je Šćepanović. 

 

Svako drugo samovoljno i proizvoljno postupanje Uprave policije, kako je dodao, bilo bi suprotno zakonu o unutrašnjim poslovima i o krivičnom postupku, kao i svim sistemskih zakonima. 

 

Šćepanović je kazao je da je posljednju komunikaciju u vezi sa ovim predmetom imao 26. decembra prošle godine, dodajući da to može potvrditi sutkinja, sa kojom je razgovarao o više predmeta. 

 

“Mogu slobodno da kažem da je dobila, u tom momentu, neprovjerene, čaršijske priče koje je podijelila sa mnom. I ja je pitam zašto mu ne odredite pritvor, ako imate taj procesni rizik”, naveo je Šćepanović, dodajući da mu je odgovoreno da su to čaršijske priče, ničim potvrđene. 

 

Ščepanović je kazao da je svaka osoba koja je 27. i 28. januara imala kontakt sa Medenicom identifikovana.

 

On je naveo da je državni tužilac upoznat sa imenima osoba i na koji način su pružile podršku.

 

"Ako treba tužilac da odgovori na ovo pitanje… Ja ne mogu zbog istrage", rekao je Šćepanović.

 

Na pitanje da li se te osobe privedene, on je odgovorio da su privedeni i saslušani oni koji su identifikovani.

 

“Postoje dvije faze pomaganja, jedna faza je otkrivena, u drugoj fazi mu pomažu članovi organizovane kriminalne grupe”, kazao je Šćepanović.

 

On je rekao da su formirani spisi predmeta i da su dio dokazne građe tužilaštva.

 

“Da li će imati krivičnog djela za pružanje pomoći, ne mogu da odgovorim, jer ne znam da li ima krivičnog djela u konkretnom slučaju”, naveo je Šćepanović.

 

Govoreći o borbi protiv organizovnog kriminala, on je kazao da su pogođene sve kriminalne grupe, ali da „izgleda da se određeni centri konsoliduju i žele da naruše bezbjednosni ambijent“.

 

„Ja, kao direktor Uprave policije, neću se povući milimetar nazad, pa kad bih glavom platio“, poručio je Šćepanović. 

 

On je kazao da policija danonoćno sprovodi aktivnosti na lociranju Medenice.

 

"Odustajanja nema. Istim intenzitetom kao od dana kada smo dobili informaciju da je nestao, pa do danas se sprovode opsežne mjere i radnje. Uvjeravam vas da ćemo uraditi sve da ga pronađemo", rekao je Šćepanović.

 

On je kazao da mu je, na jednom simpozijumu, visoki predstavnik Vlade Srbije u razgovoru saopštio da je neizručenje Svetozara Marovića Crnoj Gori bio politički dogovor između dvije države.

 

“Ako demantuju, onda ću objelodaniti ko mi je to rekao -  da je to bio dogovor političke elite visokoprofilnih donosilaca odluka da Marović ne bude izručen Crnoj Gori”, naveo je Šćepanović.

 

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević pitao je Šćepanovića od kojeg je izvora sutkinja dobila informaciju.

 

“Jer sam u saznanju da postoji službena zabilješka koju Ministarstvo unutrašnjih poslova posjeduje, koja demantuje vašu tvrdnju da je sutkinja rekla da se radi o čaršijskoj priči”, naveo je Zirojević.

 

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da su više puta ukazivali na neophodnost izmjene zastarjelog Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) u gotovo svim njegovim segmetnima.

 

On je rekao da je Uprava policija utvrdila 351 slučaj kršenja mjere nadzora i uredno obavijestila sud, a da su imali reakciju suda, u smislu određivanja alternativnih mjera, samo u četiri slučaja.

 

"Imajući u vidu da je sve ovo posljedica neizricanja prvostepenih presuda u roku od tri godine, inicirali smo izmjene ZKP-a ovdje u parlamentu i tražili da se u Krivičnom zakoniku kršenje mjera nadzora prepozna kao krivično djelo“, istakao je Šaranović. 

 

On je kazao da su se potvrdile njihove sumnje i očekivanja koji su više puta ponavljali.

 

„Govorili smo da će članovi kriminalnih grupa koji se, nakon isteka pritvora od tri godine, puštaju na slobodu uz ovakvo neefikasne mjere nadzora, ili postati mete članova suprotstavljenih kriminalnih grupa ili će biti povratnici u izvršenju najtežih krivičnih djela", rekao je Šaranović. 

 

On je naveo da se pokazalo da neke sudije mogu da donesu presudu u roku od šest mjeseci, dok neke ne mogu u roku od tri godine.

 

„Tri godine su 36 mjeseci, da je ta prvostepena presuda Medenici donijeta u 36. mjesecu, on bi danas bio u Upravi za izvršenje kirivičnih sankcija (UIKS). Ako je mogla biti donijeta u 39. mjesecu, legitimno je postaviti pitanje zašto nije mogla u 36.”, kazao je Šaranović.

 

On je rekao da je oko 690 osoba osuđeno pravosnažno na zatvorsku kaznu, a još nijesu pristupile na izvršenje kazne u UIKS. 

 

"Pa se postavlja pitanje da li Uprava policije treba da tih 690 osoba učini štićenim ličnostima, da bi ih učinila dostupnim izvršenju krivične sankcije", naveo je Šaranović.

 

On je dodao da je pogrešan narativ da Uprava policija treba 24 sata da nadzire svako lice.

 

“Ovdje je jasno o čemu se radi, razumijem političku kalkulaciju, ona nas manje brine. Organizovani kriminal kroz razne prokisije i mikrofone se trudi da nikad odlučniji sektor bezbjednosti zaustavi u onome što je nikad odlučnija borba protiv nikad organizovanog kriminala”, kazao je Šaranović.

 

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su na inicijativu Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, kroz rad radne grupe na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, predvidjeli uvođenje novog krivičnog djela "Zabrana kršenja mjera nadzora". 

 

„S obzirom na to da je novo krivično djelo izazivalo određeni vid skepse kod krivićno-pravnih procesualista koji su smatrali da to ne treba da bude posebno krivično djelo, ocijenili smo da to ostane kao nacrt, predlog naših institucija i da o tome daju mišljenje eksperti Evropske komisije (EK)“, naveo je Božović.

 

On je rekao da konstantno rade na izmjenama i dopunama ZKP-a, jer smatraju da je trenutni zakonodavni okvir poprilično opterećujući i za same sudije, sud i tužilaštvo, „zbog toga što u odnosu na početne faze postupka nerijetko imamo gubljenje po godinu ili godinu i po“.

 

Božović je dodao da svaka intervencija u odnosu na ZKP mora biti posebno pažljivo odrađena i uvijek uz mišljenje EK.

 

On je kazao da se nada da će što prije dobiti pozitivno mišljenje EK.

 

Predstavnica ANB-a Sanja Raičević kazala je da Agencija nije nadležna za realizaciju mjera nadzora, pa samim tim ne može snositi ni odgovornost u ovom slučaju. 

 

Ona je pojasnila da ANB, u skladu sa Zakonom, vrši kontraobavještajnu zaštitu štićenih organa, lica, objekata. 

 

„Zakonske odredbe ne daju pravni osnov za aktivnosti Agencije u praćenju okrivljenog lica radi sprovođenja sudske mjere nadzora, stoga nije ni bilo osnova za razmatranje kontrolnog djelovanja Agencije u ovom slučaju“, navela je Raičević.

 

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pitao je Šaranovića da li su priveli pomagače u bjekstvu Medenice, jer je ranije saopštio da znaju ko je bio logistička podrška.

 

"Kako je moguće da nijeste procjenili da je dan izricanja desetogodišnje presude vođi kriminalne grupe, koji je već jednom bio u bjekstvu, dovoljan razlog za posebno obezbjeđivanje prostora oko zgrade u kojoj živi“, pitao je Huter.

 

On je upitao i da li se ovaj model rada može kvalifikovati kao "institucionalna pomoć bjeguncu".

 

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković kazao je da je prije otprilike mjesec Medenica pobjegao, „a da ga to ništa nije koštalo“. 

 

„Niti je napravio krivično djelo, niti će mu biti veća sankcija, niti će odgovarati materijalno, što bi bio slučaj da je prihvaćeno jemstvo u iznosu od 1,4 miliona EUR“, naveo je Laković.

 

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da je “većina bila obezbijeđena kad je trebalo da rasparčaju Crnu Goru, a nije kad je trebalo izmijeniti ZKP”.

 

On je pitao da li su radili neku procjenu, uz podršku ANB-a i UIKS-a, o tome šta bi Medenica mogao da napravi u narednom periodu.

 

Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica rekao je da mu je nevjerovatno da je država majci nekog ko ima 1,4 miliona EUR da ponudi kao jemstvo, tri puta rješavala stambeno pitanje.

 

„Kako je to moguće u jednom sistemu, kako je moguće da nekome ova država rješava tri puta stambeno pitanje, a on je u mogućnosti da ponudi jemstvo 1,4 miliona EUR“, naveo je Pižurica.

 

On je Božovića pitao šta je urađeno da se demontira „piramida koju je gradila Medenica u sudstvu gotovo dvije decenije".

 

„Šta je urađeno u ovih dvije-tri godine 44. Vlade da se demontira 20 godina nasljeđa koje je Medenica ostavila za sobom u crnogorskom sudstvu“, naveo je Pižurica.

 

On je dodao da je i ranije bilo slučajeva bjekstva osuđenih kriminalaca.

 

„Tome se mora stati na kraj i nadam se da je sada povučena ta linija“, naglasio je Pižurica.

 

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da bjekstvo prvostepeno osuđene osobe, koja se nalazila u kućnom pritvoru, predstavlja ozbiljan bezbjednosni i institucionalni propust.

 

“U svakoj uređenoj državi, ovo bi bilo pitanje profesionalne, ali i političke odgovornosti. Što se mene tiče, sva Vlada je odgovorna, na čelu sa predsjednikom Vlade”, dodao je Nikolić.

 

On je kazao da se na svaku kritiku i zahtjev za odgovornost odgovara tvrdnjama o hibridnom djelovanju usmjerenim protiv institucija.

 

"Ako na svaku kritiku odgovarate pričom o hibridnom djelovanju protiv institucija sistema, onda to više nije institucionalna odgovornost nego politika", rekao je Nikolić.

 

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da sud Medenici nije izrekao nošenje nanogice i 24-satni nadzor, “nego je faktički izrekao kartu za bjekstvo”.

 

Kako je rekao, ako sud u slučajevima visokog rizika izriče blažu mjeru, to je stvar pogrešne procjene suda, a ne greška Uprave policije ili policijski skandal.

 

Bogdanović je podsjetio da je sud bivšoj predsjednici Vrhovnog suda prvobitno izrekao mjeru zabrane napuštanja opštine.

 

“Kao da se opština zaključava ključem, kao da se Kolašin čuva rampom”, naveo je Bogdanović.

 

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović kazao je da je ovo bjekstvo ubjedljivi dokaz da pravosuđe, a onda i ključne institucije sistema, koje treba da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, nijesu reformisane ni približno u mjeri u kojoj je to bilo neophodno.

 

„Pozivali smo, kao DNP, više puta na formiranje Specijalnog suda, umjesto toga vidimo zastarjevanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije“, naveo je Bojović.

 

Bjekstvo Medenice, kako je ocijenio, pokazuje da je bezbjednost države i građana ozbiljno ugrožena. 

(kraj) mip