Podgorica, (MINA) – Prvostepeno osuđeni Miloš Medenica nije pobjegao zbog Uprave policije, već neefikasnih zakonskih rješenja, kazao je direktor policije Lazar Šćepanović na zajedničkoj sjednici odbora za bezbjednost i odbranu i za politički sistem, pravosuđe i upravu.

 

Odbori za bezbjednost i odbranu i za politički sistem, pravosuđe i upravu obavljaju zajedničko kontrolno saslušanje Šćepanovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ministra pravde Bojana Božovića.

 

Na sjednicu je, umjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, došla predstavnica ANB-a Sanja Raičević. Predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović nije došao na zajedničko kontrolno saslušanje.

 

Šćepanović je ocijenio da bi Sudski savjet trebalo da pokrene disciplinksi postupak, odnosno da preduzme mjere i radnje u odnosu na Radovića zbog javno izgovorene riječi.

 

“U javnoj emisiji je ustvrdio da meni treba zabraniti da tumačim pravo i pravne norme. Ja sam diplomirani pravnik, specijalista krivično pravnih nauka i 17 godina sam u borbi protiv kriminala“, dodao je Ščepanović. 

 

Mjera nadzora je, kako je kazao, alternativna mjera koju određuje sud u krivičnom postupku radi obezbjeđenja prisustva okrivljenog vođenju krivičnog postupka.

 

Šćepanović je rekao da mjera nadzora nije pritvor, niti kazna i da njeno kršenje ne predstavlja ni krivično djelo ni prekršaj. 

 

„Niti ima posljedicu sa aspekta policijskih ovlašćenja kada lice zateknu u kršenju te mjere“, naveo je Šćepanović, dodajući da je uloga policije kontrolno-informativna.

 

Mjere nadzora, kako je kazao, izvršavaju se po nalogu suda.

 

„Kako ovu mjeru izvršava policija – tako što će od suda dobiti rješenje i jasno precizne granice i nalog kako da postupa u konkretnim slučajevima, jer policiji se ne može ostaviti prostora da proizvoljno sprovodi i izvršava ovu mjeru“, rekao je Šćepanović, dodajući da policija ne može da cijeni bezbjednosni rizik, već da to treba da uradi sud.

 

On je kazao da je blizu 90 ljudi pušteno zbog nedonošenja prvostepenih presuda., navodeći da nedonošenje presuda u zakonom propisanom roku predstavlja povredu zakona. 

 

Šćepanović je naveo da se pokušava Upravi policije prebaciti odgovornost, kao i akumulirani problemi koji egzistiraju unazad par godina, „dok su drugi nenadležni“. 

 

„Miloš Medenice, nije pobjegao Upravi policije, ovo lice je prekršilo mjeru nadzora i pobjeglo je neefikasnim zakonskim rješenjima", kazao je Šćepanović. 

 

Prema njegovim riječima, nema evropske države u kojoj je članovima organizovanih kriminalnih grupa donijeta mjera nadzora, već im se ili odredi pritvor ili se donese presuda ili se ta osoba pusti na slobodu.

 

Šćepanović je kazao da ova mjera ne proizvodi pravno dejstvo i da nije svrsishodna. 

 

„Medenica se obraća preko određenih PR članova određenih organizovanih kriminalnih grupa, preko određenih kriminalnih struktura bivšeg kartela policijske strukture koji mu kreiraju... blizu smo da lociramo i te sajtove“, naveo je Šćepanović.

 

On je rekao da zvanična forenzika Uprave policije pokazuje da su snimci vještačka inteligencija. 

 

Šćepanović je pojasnio da se mjera nadzora ne može nadzirati 24 sata bez precizno jasnog naloga suda.

 

On je kazao da je rješenje o mjerama nadzora potpisao predsjednik Radović.

 

Policija je, kako je rekao, shodno zakonskim mogućnostima 15 puta vršila povremen obilaske, u skladu sa kapacitetima, i svaki put je zatekla Medenicu u objektu stanovanja.

 

"Ukoliko je postojao procesni rizik da će ovo lice da se da u bjekstvo, sud je mogao odmah da donese nalog policiji da u posljednjem vremenskom periodu invazivno postupa, na način što bi 24-satno vršila opservaciju, sa jasno preciznim zadacima", rekao je Šćepanović. 

 

Svako drugo samovoljno i proizvoljno postupanje Uprave policije, kako je dodao, bilo bi suprotno zakonu o unutrašnjim poslovima, o krivičnom postupku i svim sistemskih zakonima. 

 

Ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović kazao je da su više puta ukazivali na neophodnost izmjene zastarjelog Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) u gotovo svim  njegovim segmetnima.

 

On je rekao da je Uprava policija utvrdila 351 slučaj kršenja mjere nadzora i uredno obavijestila sud, a da su imali reakciju suda, u smislu određivanja alternativnih mjera, samo u četiri slučaja.

 

"Imajući u vidu da je sve ovo posljedica neizricanja prvostepenih presuda u roku od tri godine, inicirali smo izmjene ZKP-a ovdje u parlamentu i tražili da se u Krivičnom zakoniku kršenje mjera nadzora prepozna kao krivično djelo“, istakao je Šaranović. 

 

On je kazao da su se potvrdile njihove sumnje i očekivanja koji su više puta ponavljali.

 

„Govorili smo da će članovi kriminalnih grupa koji se, nakon isteka pritvora od tri godine, puštaju na slobodu uz ovakvo neefikasne mjere nadzora, ili postati mete članova suprotstavljenih kriminalnih grupa ili će biti povratnici u izvršenju najtežih krivičnih djela", rekao je Šaranović. 

 

On je naveo da se pokazalo da neke sudije mogu da donesu presudu u roku od šest mjeseci, dok neke ne mogu u roku od tri godine.

 

„Tri godine su 36 mjeseci, da je ta prvostepena presuda Medenici donijeta u 36. mjesecu, on bi danas bio u Upravi za izvršenje kirivičnih sankcija (UIKS). Ako je mogla biti donijeta u 39. mjesecu, legitimno je postaviti pitanje zašto nije mogla u 36.”, kazao je Šaranović.

 

On je rekao da je oko 690 osoba osuđeno pravosnažno na zatvorsku kaznu, a još nijesu pristupile na izvršenje kazne u UIKS. 

 

"Pa se postavlja pitanje da li Uprava policije treba da tih 690 osoba učini štićenim ličnostima, da bi ih učinila dostupnim izvršenju krivične sankcije", naveo je Šaranović.

 

On je dodao da je pogrešan narativ da Uprava policija treba 24 sata da nadzire svako lice.

 

“Ovdje je jasno o čemu se radi, razumijem političku kalkulaciju, ona nas manje brine. Organizovani kriminal kroz razne prokisije i mikrofone se trudi da nikad odlučniji sektor bezbjednosti zaustavi u onome što je nikad odlučnija borba protiv nikad organizovanog kriminala”, kazao je Šaranović.

 

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da su na inicijativu Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, kroz rad radne grupe na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, predvidjeli uvođenje novog krivičnog djela "Zabrana kršenja mjera nadzora". 

 

„S obzirom na to da je novo krivično djelo izazivalo određeni vid skepse kod krivićno-pravnih procesualista koji su smatrali da to ne treba da bude posebno krivično djelo, ocijenili smo da to ostane kao nacrt, predlog naših institucija i da o tome daju mišljenje eksperti Evropske komisije (EK)“, naveo je Božović.

 

On je rekao da konstantno rade na izmjenama i dopunama ZKP-a, jer smatraju da je trenutni zakonodavni okvir poprilično opterećujući i za same sudije, sud i tužilaštvo, „zbog toga što u odnosu na početne faze postupka nerijetko imamo gubljenje po godinu ili godinu i po“.

 

Božović je dodao da svaka intervencija u odnosu na ZKP mora biti posebno pažljivo odrađena i uvijek uz mišljenje EK.

 

On je kazao da se nada da će što prije dobiti pozitivno mišljenje EK.

(kraj) mip/žug