Podgorica, (MINA) – Mediji u Crnoj Gori trebalo bi da usvoje interna pravila koja će definisati za koje se zadatke vještačka inteligencija (AI) može koristiti i u kojima situacijama njena upotreba nije prihvatiljiva, kazao je projektni menadžer u Sindikatu medija Dražen Đurašković.

 

On je istakao i da postoji opasnost da se AI ne koristi prvenstveno kao podrška novinarima, već kao sredstvo za proizvodnju veće količine sadržaja sa manjim brojem zaposlenih, dodajući da to može dovesti do ukidanja radnih mjesta.

Đurašković, koji je i autor istraživanja „AI u redakciji, prve promjene u novinarskoj praksi u Crnoj Gori“, rekao je da je AI već prisutan u crnogorskim redakcijama, ali da se njegova upotreba uglavnom odvija bez jasnih pravila. 

 

On je agenciji MINA kazao da je, iako u manjoj mjeri, AI prisutan i u osnovnim novinarskim zadacima kao što su sastavljanje novinarskih pitanja, priprema nacrta teksta ili predlaganje naslova. 

 

“Ono što istraživanje identifikuje jeste i namjera nekih poslodavaca da koriste glas zaposlenih kako bi trenirali AI modele, a da zaposleni nijesu dovoljno informisani o obimu i načinu te upotrebe”, dodao je Đurašković.

 

On je kazao da je samo 5,6 odsto ispitanika navelo da u njihovom mediju postoji politika koja uređuje korišćenje AI. 

 

Đurašković je rekao da oko četvrtine ispitanih smatra da tekst, kada ga obradi AI, više ne doživljava u potpunosti kao svoj autorski rad.

 

“Istraživanje je pokazalo i izuzetno visok stepen saglasnosti kada je u pitanju potreba za transparentnošću: više od tri četvrtine ispitanika smatra da građani imaju pravo da znaju kada je AI korišćen u pripremi sadržaja, a gotovo polovina vjeruje da netransparentna upotreba može ugroziti povjerenje u medije”, naveo je Đurašković.

 

Prema riječima Đuraškovića, digitalizacija je već promijenila uslove rada u redakcijama, ubrzala proizvodnju i distribuciju sadržaja, povećala broj zadataka koje novinari svakodnevno obavljaju i izmijenila odnos medija sa publikom. 

 

Upitan šta vidi kao najveći izazov kada je riječ o AI u novinarstvu u Crnoj Gori, Đurašković je rekao da to nije sama tehnologija, već njena nekontrolisana i netransparentna primjena u redakcijama koje već rade sa ograničenim brojem zaposlenih, pod snažnim vremenskim pritiskom i bez dovoljno resursa za provjeru informacija.

 

“U takvom okruženju postoji opasnost da se AI ne koristi prvenstveno kao podrška novinarima, već kao sredstvo za proizvodnju veće količine sadržaja sa manjim brojem zaposlenih”, smatra Đurašković. 

 

To, kako je dodao, može dovesti do ukidanja radnih mjesta, povećanja obima posla za one koji ostanu, pojačanog nadzora učinka zaposlenih i dodatnog pritiska da se sadržaji proizvode brže. 

 

“Posljedica može biti i objavljivanje generičkih, površnih ili nedovoljno provjerenih informacija”, kazao je Đurašković.

 

Kako je naveo, zato se pitanje uvođenja AI u redakcije mora posmatrati i kao pitanje radnih prava. 

 

Đurašković  je rekao da uvođenje AI sistema može uticati na broj zaposlenih, opis radnog mjesta, radno opterećenje, način ocjenjivanja učinka, profesionalnu autonomiju i odgovornost novinara.

 

“Ako se od novinara očekuje da koriste AI, potrebno je obezbijediti odgovarajuću obuku, jasno definisati njihove obaveze i utvrditi ko snosi odgovornost za greške koje nastanu upotrebom tih alata”, kazao je Đurašković. 

 

Prema njegovim riječima, novinari ne bi smjeli snositi posljedice zbog odluka o uvođenju sistema nad kojima nijesu imali kontrolu.

 

“Poseban problem je profesionalna odgovornost. AI može proizvesti uvjerljivu, ali potpuno netačnu informaciju, izmišljeni citat ili nepostojeći izvor. Zbog toga novinar i urednik ne mogu odgovornost jednostavno prebaciti na tehnologiju”, rekao je Đurašković.

 

On je dodao da svaka činjenica, podatak, citat ili izvor koje predloži AI moraju biti nezavisno provjereni. 

 

“Istovremeno, poslodavac mora obezbijediti dovoljno vremena i resursa za takvu provjeru, jer nije moguće od zaposlenih istovremeno zahtijevati veću brzinu proizvodnje i punu odgovornost za kvalitet sadržaja”, naveo je Đurašković.

 

On smatra da novinari ne treba da bježe od AI, jer je riječ o tehnologiji koja će ostati dio medijskog rada.

 

“Potpuno odbijanje njene upotrebe ne bi bilo ni realno ni korisno. Istraživanje je pokazalo da novinari koji češće koriste AI iskazuju nešto manji nivo nesigurnosti u vezi s njegovim uticajem”, rekao je Đurašković. 

 

On je rekao da AI može biti koristan za transkripciju, prevođenje, pregled velikog broja dokumenata, sistematizovanje podataka ili jezičko uređivanje. 

 

“Međutim, ne može da zamijeni provjeru činjenica, razgovor sa izvorima, odlazak na teren, kontekstualizaciju i uredničko prosuđivanje”, dodao je Đurašković.

 

On je kazao da novinar mora znati šta je alat uradio sa tekstom, mora biti u mogućnosti da provjeri rezultat i mora imati posljednju riječ. 

 

Upitan o zakonskom uređenju AI u medijima, Đurašković je rekao nedavno usvojen revidirani Kodeks novinara i novinarki Crne Gore već među prvim smjernicama sadrži odredbe o odgovornom korišćenju vještačke inteligencije. 

 

Kako je rekao, to je značajno jer pokazuje da je profesija prepoznala potrebu da sama postavi osnovne etičke standarde prije nego što pitanje bude detaljnije uređeno zakonima.

 

“Kodeks insistira na ljudskoj provjeri i uredničkoj odgovornosti za sadržaj u čijem je nastanku korišćen AI, kao i na transparentnosti prema publici kada bi upotreba ovih alata mogla da je dovede u zabludu”, kazao je Đurašković.

 

Prema njegovim riječima, suština je da se odgovornost ne može prenijeti na tehnologiju. 

 

“Bez obzira na to koliko je AI korišćen, iza objavljenog sadržaja moraju stajati novinar i urednik koji su ga provjerili i odobrili”, dodao je Đurašković.

 

To je, kako je istakao, važno zato što uređivačka kontrola mora ostati u rukama novinarske profesije. 

 

Đurašković je rekao da država treba da propiše zaštitu osnovnih prava, transparentnost i odgovornost pružalaca tehnologije, ali ne bi trebalo da određuje kako će redakcije donositi uredničke odluke niti da procjenjuje koji je način korišćenja AI profesionalno prihvatljiv. 

 

“Takva pitanja prvenstveno treba uređivati na nivou profesije. Zato novi Kodeks treba da bude polazna osnova da se svaka redakcija jasno odredi prema upotrebi AI”, rekao je Đurašković. 

 

On je naveo da bi mediji trebalo da usvoje konkretna interna pravila koja će definisati za koje se zadatke AI može koristiti, u kojim situacijama njegova upotreba nije prihvatljiva, ko provjerava generisani sadržaj, kada se publika obavještava, kako se štite izvori i povjerljivi podaci i ko snosi odgovornost u slučaju greške.

 

“U njihovu izradu treba uključiti zaposlene i njihove predstavnike, jer se njima uređuju i pitanja organizacije rada, profesionalne autonomije i radnih prava”, smatra Đurašković.

 

On je, govoreći o državnom okviru, kazao da je u toku izrada Strategije AI Crne Gore za period 2026–2030, dok u procesu integracija mora doći i do usklađuje sa evropskim Aktom o AI. 

 

Ti dokumenti, kako je naveo, mogu postaviti širi pravni okvir, ali ne mogu zamijeniti profesionalna i redakcijska pravila niti preuzeti uređivačku odgovornost koja mora ostati u rukama novinarske profesije.

 

Govoreći o tome da li AI može zamijeniti novinare, Đurašković je naveo da to nije najrealniji scenario. 

 

“Veći je rizik da će promijeniti način organizacije rada i omogućiti poslodavcima da sa manjim brojem ljudi proizvode veću količinu sadržaja”, rekao je Đurašković.

 

On je rekao da AI ne može zamijeniti novinara koji istražuje, postavlja neugodna pitanja, odlazi na teren i donosi odluke u složenim situacijama.

 

“Zato novinari ne treba da se plaše same tehnologije, ali treba da budu veoma pažljivi prema načinu na koji je poslodavci uvode”, smatra Đurašković.

 

On je rekao da pitanje nije samo da li AI može da obavi neki zadatak, već da li se koristi da unaprijedi rad novinara ili da smanji broj zaposlenih, poveća normu i oslabi kvalitet novinarstva.

 

“O tome se mora otvoreno razgovarati na nivou profesije, kroz socijalni dijalog, kolektivne ugovore i učešće zaposlenih u donošenju odluka”, kazao je Đurašković.

(kraj) tam