Podgorica, (MINA) – Zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24 do kraja godine neće biti moguće bez konkretnih reformi u oblasti borbe protiv korupcije, kazala je generalna direktorica Direktorata za građansko i krivično zakonodavstvo u Ministarstvu pravde, Jelena Grdinić.

 

Ona je na okruglom stolu „Poglavlje 23: Implementacija završnog mjerila 2 – Borba protiv korupcije", koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), rekla da se poglavlja 23 i 24 prva otvaraju, a posljednja zatvaraju. 

 

“Sigurno ih nećemo zatvoriti bez reformi koje se tiču kako prevencije, tako i efikasne borbe protiv korupcije“, poručila je Grdinić, koja je šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 23.

 

Ona je ocijenila da je proces zahtjevan, imajući u vidu veliki broj aktivnosti u okviru završnog mjerila 2, ali da se, uprkos izazovima, nalazi na dobrom putu, prenosi PR centar.

 

Govoreći o izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, Grdinić je podsjetila da je rad na tom propisu započet 2024. godine, nakon čega je tekst upućen Evropskoj komisiji (EK) na mišljenje.

 

„Tokom prošle godine čekani su komentari, a konačna evaluacija stigla je početkom ove. Nakon dodatnih konsultacija sa ekspertima EK, tekst zakona je unaprijeđen”, navela je Grdinić. 

 

Ona je kazala da su dobili komentar da je riječ o značajno unaprijeđenom tekstu i da više nema primjedbi, ali da čekaju finalnu potvrdu EK.

 

Grdinić je podsjetila da je rok za usvajanje tog zakona kraj drugog kvartala, odnosno 30. jun, kako bi se ostavio prostor za praćenje početnih rezultata njegove primjene prije zatvaranja poglavlja.

 

„Pored toga, u pripremi je i novi zakon o zaštiti zviždača, koji bi trebalo da unaprijedi položaj lica koja prijavljuju nepravilnosti. Cilj je da se obezbijedi snažniji i stabilniji pravni okvir, uključujući i sudsku zaštitu“, istakla je Grdinić.

 

Ona je rekla da je Nacrt zakona već dostavljen EK i da se trenutno čekaju dodatne konsultacije.

 

Govoreći o novinama koje donose izmjene Zakona o sprečavanju korupcije,

 

Grdinić je kazala da će Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) biti omogućen uvid u bankovne račune javnih funkcionera, uz jasno definisane mehanizme zaštite podataka. 

 

“Uvodi se obaveza upoređivanja prijavljenih i stvarnih prihoda, posebno kada razlika prelazi 50 hiljada EUR, pooštravaju se sankcije, uključujući zabranu obavljanja javnih funkcija za lica kod kojih je utvrđena povreda zakona“, rekla je Grdinić.

 

Ona je navela da javni funkcioneri koji prekrše zakon neće imati pravo na naknadu nakon prestanka funkcije.

 

Grdinić je ukazala na to da su proširene obaveze prijavljivanja imovine, uključujući bankovne račune i digitalnu imovinu, kao i krug osoba koje su dužne da podnose izvještaje, među kojima su i članovi komisija za javne nabavke, privatizaciju i koncesije.

 

Osvrćući se na Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ona je navela da je potrebno dodatno analizirati usklađenost sa međunarodnim preporukama.

 

„Neophodno je pripremiti tabelu usklađenosti i utvrditi u kom pravcu treba nastaviti reformu“, kazala je Grdinić, dodajući da će taj proces zahtijevati saradnju Vlade, Skupštine i nadležnih institucija.

 

Ona je naglasila da će svi prioritetni zakoni, nakon dobijanja pozitivnog mišljenja EK, biti usvajani po hitnoj proceduri i odmah upućivani Skupštini.

 

Šef Odjeljenja za istraživanje javnih politika u CeMI-ju Nemanja Stankov naveo je da se pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU) suštinski zasniva na napretku u poglavljima 23 i 24, dodajući da bez mjerljivih rezultata u tim oblastima nije moguće ostvariti punopravno članstvo.

 

On je ukazao na problem funkcionisanja ASK-a bez direktora u punom mandatu već duže od godinu i po.

 

„Tri javna konkursa nisu rezultirala izborom direktora, a najavljen je i četvrti. EK je jasno poručila da Savjet mora hitno imenovati direktora, ali su reakcije ostale formalne“, naveo je Stankov.

 

Prema njegovim riječima, nedostatak stabilnog rukovodstva otvara pitanja nezavisnosti i potencijalnog političkog uticaja na rad institucije.

 

Stankov je rekao da se drugi ključni zadatak odnosi na bilans rezultata u borbi protiv korupcije, posebno rad Specijalnog državnog tužilaštva i sudova.

 

On je ocijenio da postoje određeni pomaci u broju istraga, ali da optužnice ne prate taj trend.

 

Govoreći o sudskim procesima, Stankov je rekao da je primjetno blago smanjenje njihovog trajanja, ali i dalje postoji veliki nesklad između privremenog i trajnog oduzimanja imovine stečene kriminalom.

 

„Dok se privremeno oduzimaju milioni EUR i velika imovina, trajno oduzimanje se svodi na pojedinačne slučajeve, poput jednog vozila“, dodao je Stankov.

 

U oblasti prevencije korupcije, on je ukazao na značajna kašnjenja u donošenju ključnih zakona, uključujući Zakon o sprečavanju korupcije i Zakon o zaštiti zviždača.

 

„Iako su izmjene započete još 2024. godine, javnost i dalje nema jasnu informaciju kada će se ti propisi naći u skupštinskoj proceduri. Bez zaokruženog normativnog okvira, sve pripreme na nivou institucija ostaju ograničene“, rekao je Stankov.

 

Prema njegovim riječima, iako je uspostavljen novi strateški okvir za borbu protiv korupcije, njegova implementacija je djelimična.

 

„Prema dostupnim podacima, realizovano je svega 50,6 odsto planiranih aktivnosti, dok za 12,7 odsto nije bilo dostupnih informacija. To je poražavajući podatak i pokazuje da se proces često svodi na formalno ispunjavanje obaveza“, ocijenio je Stankov.

 

Vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić kazao je da se ispunjavanje obaveza u okviru Poglavlja 23 zasniva na tri ključne dimenzije - normativnoj, institucionalnoj i operativnoj.

 

U normativnom smislu, on je naveo da je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak kroz izmjene brojnih zakona, uključujući Zakon o sprečavanju korupcije, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i propise koji se odnose na državne službenike, Vladu i slobodan pristup informacijama.

 

„Veliki broj zakona je već izmijenjen ili je u završnoj fazi izmjena, uz podršku i komentare EK i sprovedene javne rasprave“, rekao je Drakić.

 

On je naglasio da je od presudne važnosti da institucije imaju kapacitet da primijene zakone u praksi, ali i da izgrade povjerenje javnosti.

 

„Borba protiv korupcije mora pokazati dosljednost, neselektivnost i spremnost institucija da efikasno odgovore na sve slučajeve“, istakao je Drakić.

 

On je dodao da je neophodno da institucije pružaju brz i efikasan odgovor na sve sumnje u korupciju, bez obzira na ishod postupaka.

 

Govoreći o radu Agencije, Drakić je istakao da su stvoreni preduslovi za unapređenje kontrole imovinskih kartona javnih funkcionera.

 

On je kazao da će izmjene Zakona o sprečavanju korupcije omogućiti proširenje kontrole i na povezane osobe, u slučajevima kada postoji sumnja na nepravilnosti.

 

Drakić naglasio je značaj regionalne saradnje, koja će omogućiti provjeru imovine funkcionera i van granica Crne Gore.

 

„To je važan alat za sprečavanje skrivanja imovine kroz prebacivanje na druga lica ili u inostranstvo“, rekao je Drakić.

 

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta “Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenja zakona (INL) Američke ambasade u Crnoj Gori.
(kraj) mip