Podgorica, (MINA) — Crna Gora je u naprednoj fazi usklađivanja sa pravilima Evropske unije (EU) u oblastima digitalnih usluga, digitalnih tržišta i slobode medija, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović. 

 

Ona je, na panelu „Usklađivanje Crne Gore sa evropskim okvirom za medije i digitalni prostor“, navela da je riječ o kontinuiranom procesu koji obuhvata usklađivanje zakonodavstva, izgradnju institucionalnog okvira i pripremu za primjenu evropskih pravila u oblastima koje se i unutar EU kontinuirano razvijaju.

 

Vujović je rekla da je u završnoj fazi izrada zakona o sprovođenju Akta o digitalnim uslugama (Digital Service Act - DSA), čije se usvajanje očekuje u drugom kvartalu ove godine, prenosi PR centar.

 

Tim zakonom se, kako je dodala, uređuju nadležnosti organa, mehanizmi nadzora i zaštita prava korisnika, uz uspostavljanje institucionalnog okvira za primjenu pravila koja su u EU direktno primjenjiva kao uredba.

 

“Istovremeno se radi na okviru za primjenu Akta o digitalnim tržištima (Digital Market Act - DMA), kroz međuresornu radnu grupu koju koordinira Ministarstvo ekonomskog razvoja, a oba zakonska rješenja biće upućena na javnu raspravu”, istakla je Vujović.

 

Vujović je pojasnila da DSA zahtijeva uspostavljanje institucionalne strukture, uključujući imenovanje koordinatora za digitalne usluge i mehanizme saradnje sa evropskim institucijama. 

 

Ona je istakla da primjena DSA podrazumijeva jačanje zaštite korisnika, uključujući efikasnije postupanje po prijavama nezakonitog sadržaja, veću transparentnost sistema preporuka i oglašavanja, kao i dodatne obaveze vrlo velikih online platformi u upravljanju sistemskim rizicima.

 

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Lisičar ocijenio je da je Crna Gora na dobrom putu kada je riječ o usklađivanju sa evropskim pravilima u oblasti digitalnih usluga, ali je upozorio da predstoji zahtjevan proces izgradnje kapaciteta i institucionalnog okvira.

 

„Mislim da idete u dobrom smjeru. Riječ je o vrlo složenom i zahtjevnom procesu, u kojem postoji mnogo nerazumijevanja o tome šta zapravo digitalne usluge podrazumijevaju“, kazao je Lisičar.

 

On je istakao da je Hrvatska bila u nešto drugačijoj poziciji, s obzirom na to da se Akt o digitalnim uslugama (DSA) u Evropskoj uniji direktno primjenjuje, ali da su se i tamo suočili sa izazovima u organizaciji, jačanju kapaciteta i određivanju nadležnih tijela.

 

On je ukazao na izazove za manje države u odnosu na velike digitalne kompanije.

 

„Upitno je koliko jedna država poput Hrvatske ili Crne Gore može samostalno uticati na velike platforme. Upravo zato je važna uloga Evropske komisije, jer se na taj način nastupa zajednički i efikasnije“, rekao je Lisičar.

 

Prema njegovim riječima, DSA nije samo zakon koji treba formalno implementirati, već okvir koji reguliše širok spektar usluga koje se pružaju putem interneta.

 

On je naglasio da je DSA „živi“ dokument koji se stalno razvija kroz nove smjernice i pravila, zbog čega je neophodno kontinuirano prilagođavanje.

 

„Ako nemate dovoljno kapaciteta, posebno stručnog kadra koji može pratiti te promjene, dolazi do problema“, upozorio je Lisičar i istakao da se u Hrvatskoj ulažu značajni napori u edukaciju stručnjaka kroz fakultete i različite projekte, kako bi se osigurala kvalitetna primjena propisa poput DSA, DMA i GDPR-a.

 

Govoreći o suštini DSA, Lisičar je pojasnio da taj akt ne predstavlja „magično rješenje“, već okvir koji omogućava različitim akterima da djeluju u digitalnom prostoru.

 

„Države moraju definisati šta smatraju nezakonitim sadržajem, dok se kroz sistem omogućava njegovo uklanjanje i nadzor“, objasnio je Lisičar i naglasio da u tome važnu ulogu imaju civilno društvo i mediji.

 

On je dodao da DSA donosi brojne mogućnosti i za građane, potrošače i akademsku zajednicu, uključujući pristup podacima i uvid u funkcionisanje velikih platforme, ali da je potrebno informisati javnosti o pravima i mogućnostima koje ovaj okvir nudi.

 

„Kada građani shvate da postoje mehanizmi koji ih štite, sigurno će ih više koristiti“, zaključio je Lisičar.

 

Pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Jadranka Vojvodić, istakla je da je rad na usklađivanju sa evropskim digitalnim propisima obilježila široka i heterogena saradnja različitih institucija i aktera, što smatra jednom od najvećih vrijednosti procesa.

 

Ona je naglasila i značaj kontinuirane podrške međunarodnih eksperata, kao i doprinosa civilnog sektora, što je, kako je rekla, bilo posebno važno u situacijama kada su se suočavali sa nepoznatim izazovima.

 

„Cilj radne grupe bio je objedinjavanje pristupa implementaciji DSA, Akta o digitalnim tržištima (DMA) i Evropskog akta o slobodi medija (EMFA). Međutim, ubrzo je postalo jasno da implementacija EMFA zavisi od rješenja koja će biti usvojena u okviru DSA. Shvatili smo da iskustva država članica EU nijesu u potpunosti primjenjiva na Crnu Goru, jer su ovi akti u EU direktno primjenjivi, dok mi kao država kandidat moramo sve prenijeti u nacionalno zakonodavstvo“, pojasnila je Vojvodić.

 

Ona je rekla da su poseban izazov predstavljali rokovi i potreba za izmjenama velikog broja sektorskih zakona, zbog čega je radna grupa razmatrala više modela implementacije.

 

Kako je navela, analizirana su četiri scenarija: potpuno preuzimanje EU modela, djelimično prenošenje uz saradnju sa Evropskom komisijom, ograničena nacionalna regulacija i model postepenog usklađivanja kroz implementacioni zakon.

 

„Zaključili smo da je najracionalnije rješenje donošenje implementacionog zakona koji bi definisao institucije, nadležnosti i način finansiranja, a koji bi bio spreman do kraja juna, uz javnu raspravu i dalje usvajanje do kraja godine“, kazala je Vojvodić.

 

Prema njenim riječima, takav pristup dobio je podršku Evropske komisije, koja je preporučila da se ne žuri sa kompleksnim zakonima, već da se fokus stavi na izgradnju kapaciteta i spremnost institucija za primjenu.

 

„U okviru predloženog modela, koordinator za digitalne usluge bio bi nacionalni organ, dok bi se nadležnosti podijelile između više institucija. Među njima su pravosudni organi i Ministarstvo unutrašnjih poslova za krivična djela, Agencija za zaštitu ličnih podataka, organi nadležni za intelektualnu svojinu, kao i inspekcijske službe i institucije u oblasti zdravstva i zaštite potrošača“, navela je Vojvodić.

 

Ona je naglasila da je cilj da se maksimalno iskoriste postojeći institucionalni kapaciteti, umjesto stvaranja novih tijela.

 

„Važno je da se jasno definiše koordinator, nadležni organi i način finansiranja, kako bi sistem bio funkcionalan“, istakla je Vojvodić.

 

Ona je posebno ukazala na značaj jačanja kapaciteta, kako državnih institucija, tako i civilnog sektora, navodeći da je potrebno obezbijediti ljudske resurse, stručnu podršku i kontinuiranu edukaciju.

 

Vojvodić je istakla da je neophodno razviti i poseban program jačanja kapaciteta, koji bi precizno definisao potrebe, broj ljudi i vještine koje nedostaju, kao i način finansiranja, ali je naglasila i važnost podizanja svijesti građana o pravima u digitalnom prostoru.

 

„Građani moraju znati da imaju prava i u digitalnom okruženju, kao i mehanizme zaštite. DSA donosi upravo takve mogućnosti, ali je važno da ih korisnici prepoznaju i koriste“, poručila je Vojvodić.

 

Ona je zaključila da proces usklađivanja ne treba posmatrati kao jednokratan zadatak, već kao kontinuiran razvoj sistema koji će omogućiti sigurnije i transparentnije digitalno okruženje za sve.

 

Na panelu, koji je okupio predstavnike institucija, regulatora, civilnog sektora i međunarodnih organizacija, ocijenjeno je da je riječ o jednom od najzahtjevnijih segmenata procesa evropskih integracija.

 

Učesnici su istakli potrebu paralelnog razvoja zakonodavnog i institucionalnog okvira za primjenu DSA i DMA, uz postepeno prilagođavanje medijskog zakonodavstva u skladu sa EMFA, kako bi se obezbijedio balans između zaštite osnovnih prava, jačanja uredničke nezavisnosti, slobode izražavanja i upravljanja rizicima u digitalnom prostoru.

 

Panel je organizovan u saradnji Ministarstva kulture i medija, Ministarstva evropskih poslova, Open Society Foundations – Western Balkans i SHARE fondacije.

(kraj) mip/nim