Podgorica, (MINA) – Naèelnik Službe bezbjednosti u Ministarstvu odbrane Crne Gore (MO) Božidar Lakiæ kazao je danas da postoje operativna saznanja da je Vojna policija znala da Hrvatska potražuje crnogorskog oficira Iliju Brèiæa. „Služba Vojne policije je, po našim operativnim saznanjima, imala podatke o tome“, rekao je Lakiæ na zajednièkoj sjednici skupštinskih odbora za bezbjednost i odbranu i evropske integracije. On je kazao da se sada radi na tome da se dokaže koliko je taj operativni podatak taèan. Brèiæ, naèelnik Odjeljenja za razvoj u Generalštabu Vojske Crne Gore, uhapšen je na aerodromu u Rimu na osnovu naloga hrvatskih vlasti i Interpolove potjernice koje ga terete za "ratne zloèine, u vrijeme dok je bio oficir JNA". Lakiæ je rekao da Brèiæ, prije odlaska za Italiju, nije odradio bezbjedonosne pripreme. „Postoji pravilo za putovanja u inostranstvo da se lice javi na bezbjedonosnu pripremu. Brèiæ nikada nije kontaktirao Službu bezbjednosti kako bi se obavile provjere“, kazao je on. Lakiæ je naveo da ta priprema, meðutim, ne obuhvata obavezu provjeravanja da li se neko nalazi na potjernicama. „Ali smo mi,u dosadašnjem postupanju Službe bezbjednosti, gdje god smo imali operativnog podatka, bilo je i liènog interesovanja onih koji su trebali da putuju u inostranstvu, tražili provjeru i procjenjivali da li tih lica ima na potjernicama“, kazao je on. Lakiæ je rekao da æe Brèiæ moæi da nastavi vojnu službu ukoliko se pokaže da su optužbe protiv njega neosnovane. Ministar odbrane Boro Vuèiniæ je ponovio da MO, prije upuæivanja Brèiæa u inostranstvo, nije imalo zvanièno saznanje o Interpolovoj potjernici. “Zvanièan organ Interpola, kao ni bilo koji državni organ Crne Gore o tome nijesu obavijestili MO. Takav zvanièan podatak u postupku preuzimanja dokumentacije nijesmo dobili ni od Beograda”, kazao je on. On je istakao da æe MO i drugi državni organi i dalje krajnje odgovorno odnositi prema ovom sluèaju. “MO je preduzelo adekvatne mjere da se ovakvi i slièni problemi ubuduæe izbjegnu, te da u vezi ovog sluèaja, kao i moguæih sliènih problemai za druga lica, ako ih bude, imamo stalnu saradnju sa hrvatskom stranom”, kazao je Vuèiniæ. On je rekao da istraga koju je naložio premijer Željko Šturanoviæ kako bi se utvrdilo da li su državni organi znali da je Hrvatska izdala nalog za hapšenje Brèiæa nije završena i da se i dalje radi na tome. “U samom MO nadležna služba vrlo intezivno radi na tome da utvrdi da li je bilo drugih detalja u vezi ovog sluèaja”, istakao je on. Vuèiniæ je ponovio da je rijeè o jednoj neprijatnoj situaciji i za kapetana bojnog broda Brèiæa i za MO. “Naš stav je da neæemo štititi bilo èiji interes zbog eventualno uèinjenog kriviènog djela, ali isto tako smatramo da ne treba izricati kvalifikacije i ocjene u vezi sa ovim dogaðajem, prije nego što se isti okonèa u skladu sa procedurom u legalnom postupku pred nadležnim organima”, naveo je ministra odbrane. On je ocijenio da je ekstradicija Brèiæa i ponovno suðenje u Hrvatskoj moguæ scenario, ali i dodao da ne želi da prejudicira stvari. Predstavnici Srpske liste (SL), Socijalistièke narodne partije (SNP) i Demokratske srpske stranke (DSS) ocijenili su da sve govori da se radi o projektovanom scenariju za hapšenje Brèiæ. Vuèiniæ je te navode odbacio kao neosnovane. “Te teze apsolutno ne stoje i radi se o prièi iz domena politièkih spekulacija”, kazao je on. Na pitanje da li osjeæa liènu odgovornost zbog sluèaja Brèiæ, Vuèiniæ je rekao da nikada nije bježao od polaganja raèuna. „Ako se na bilo koji naèin utvrdi da se propusti iz ovog sluèaja mogu tretirati kao moji, biæu spreman da odgovaram za njih“, rekao je on. Predstavnik SL Dobrilo Dedeiæ je naveo da sluèaj Brèiæ neæe biti izuzetak veæ pravilo. “Svi koji su bili na ratištu postaju potencijalne mete za hapšenje”, naveo je on. Predstavnik DSS Ranko Kadiæ upitao je zašto niko nije reagovao na izjavu ambasador Hrvatske u Podgorici Petar Turèinoviæ da je informacija o tome da je Brèiæ na spisku osuðenih za ratne zloèine u Hrvatskoj bila dostupna crnogorskim državnim organima. “Zašto to nijeste demantovali”, upitao je on i dodao da u prièe da se nije znalo da Hrvatska potražuje Brèiæa “više niko ne vjeruje”. Predstavnik SNP-a Velizar Kaluðeroviæ podsjetio je na navode da se za potjernicu za Brèiæem znalo i preko Interneta, pa zato èude tvrdnje državnih organa da niko nije ništa znao o tome. „Sve to govori o haosu koji vlada u državnim organima“, kazao je on, dodajuæi da je najveæi dio oficira èasno obavljao svoju dužnost, a da su sada èesto meta neosnovanih napada. Predstavnik Socijaldemokratske partije Ivan Brajoviæ upitao je zašto, ukoliko su postojale indicije da protiv jednog broja oficira postoje potjernice, nije izvršena provjera prije nego što su ta lica postavljena na odreðene funkcije u MO i Vojsci. „Ne izjašnjavam se o krivici, ali se moglo pretpostaviti da je protiv jednog broja oficira voðen sudski postupak zbog ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije i pitanje je zašto nije izvršena provjera“, upitao je on. Lakiæ je odgovorio da èinjenica da je neko uèestvovao u ratnim dešavanjima ne može odmah da eliminiše odreðena vojna lica iz daljeg obavljanja službe. On je rekao da spiskovi optuženih koji su se pojavili u štampi ne mogu biti relevantni dokaz, veæ je jedino legitimna optužnica Interpola. „I nije taèna prièa – klik na Internet i dobiæemo podatke“, kazao je Lakiæ. On je rekao da se sada vrše analize ko bi, od crnogorskog oficirskog kadra, mogao doæi u situaciju u kojoj se našao Brèiæ. (kraj) djs