Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, usvojio je danas Predlog izmjena i dopuna Zakona o energetici grupe poslanika, kojim se Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE) omoguæava preduzimanje mjera u sluèaju da energetski subjekti krše zakon. Èlanovi Odbora formalno su usvojili predložene izmjene, ali je dogovoreno da se u konsultacijama sa predstavnicima RAE tehnièki usklade i preciznije definišu pojedini djelovi teksta. Predsjednik Odbora i poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanoviæ, podsjetio je da je RAE poèetkom juna dostavila Informaciju o aktuelnoj situaciji u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, usljed neriješenog pitanja napajanja strujom Kombinata aluminijuma (KAP), što je dovelo u pitanje stabilnost cjelokupnog energetskog sistema države. „Imajuæi u vidu da RAE nema zakonskih uporišta za preduzimanje mjera u sluèaju kada energetski subjekti ne poštuju Zakon o energetici, a radi se o monopolistima na tržištu, èlanovi Odbora su, na osnovu incijative RAE, podnijeli predlog izmjena i dopuna kako bi se omoguæilo preduzimanje mjera protiv subjekata monopolista na energetskom tržištu“, rekao je Damjanoviæ. On smatra da æe se na taj naèin sprijeèiti slièni sluèajevi kao poèetkom godine, kada je KAP neovlašæeno preuzimao elektriènu energiju iz evropske interkonekcije. „Oni koji su to radili do sada su ostali nekažnjeni“, podsjetio je Damjanoviæ. To je, kako je objasnio, pokušaj da se uz klauzulu retroaktivne primjene omoguæi RAE da sprovedi odreðene mjere i da se krivci za štetu koju je pretrpjela Crna Gora identifikuju i procesuriraju. Predložene izmjene i dopune su, uz Damjanoviæa, podnijeli poslanici Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojeviæ, Strahinja Bulajiæ i Milutin Ðukanoviæ, Demokratske partije socijalista (DPS), Filip Vukoviæ i Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ. Bulajiæ je rekao da namjera predlagaèa nije bila da se prouzrokuje èesto oduzimanje licence, kao i da bi trebalo napraviti odreðene izmjene u tekstu tehnièke prirode. On smatra i da je u postojeæem zakonu potrebno definisati mjere koje RAE može da preduzima. Medojeviæ je ocijenio da je važno da se ispita odgovornost u sluèaju nelegalnog snabdijevanja KAP-a strujom i da bi se trebalo ozbiljnije pozabaviti stabilnošæu energetskog sistema. Damjanoviæ je kazao i da bi zakonom trebalo regulisati period koji bi nastao kada bi regulator oduzeo licencu energetskom subjektu - monopolisti, kako bi se znalo ko æe nastaviti da obavlja posao te kompanije. Odbor danas nije usvojio Predlog izmjena i dopuna Zakona o stranim investicijama, kojim se, prema rijeèima pomoænika ministra ekonomije, Gorana Šæepanoviæa, dodatno pojašnjava termin stranog investitora. „Izmjenama i dopunama se unaprijeðuje investicioni ambijent ukidanjem ogranièenja za ulaganje u kompaniju koja se bavi proizvodnjom i prometom naoružanja i vojne opreme. Predloženi tekst se usklaðuje i sa Zakonom o privrednim društvima u dijelu voðenja evidencije stranih investitora i daje se prednost crnogorskim sudovima u rješavanju sporova ukoliko ugovorom nije drugaèije predviðeno“, objasnio je Šæepanoviæ. Zakonom se, kako je dodao, obezbjeðuje i nacionalni tretman stranim investitorima. Damjanoviæ je podsjetio da je važeæi zakon stupio na snagu 25. marta 2011. godine, kao i da je postojala potreba da se Odluka o osnivanju Agencije za promociju investicija uskladi sa tim propisom. „Odluka je donešena 2004. godine, a posljednji put je promijenjena 2007. godine. Èlanom 6 Odluke, koja je i dalje na snazi, definisano je da Upravni odbor ima predsjednika i šest èlanova, a u zakonu smo predvidjeli tri èlana“, rekao je Damjanoviæ. On je dodao da je tu tu Odluku trebalo staviti van snage. „Kada se ukuca web sajt Agencije, gdje je sve na engleskom jeziku, prva vijest je dogaðaj iz maja prošle godine“, kazao je Damjanoviæ. On je saopštio da je obim stranih direktnih investicija od 2006. do 2009. u Crnoj Gori, prema podacima Vlade, bio preko tri milijarde EUR. „Bilo bi dobro da imamo više podataka o radu Agencije i o tome kako primjenjujemo ovaj zakon. Nigdje nema o tome šta radi Savjet za strane investicije kojim rukovodi predsjednik Vlade ni koliko je održano sjednica, kao ni kakve su odluke donešene“, dodao je Damjanoviæ. Prema njegovim rijeèima, nije formirana ni evidencija stranih investicija koju vodi Agencija. Za Damjanoviæa je sporan i dio „u skladu sa meðunarodnim konvencijama“ koji se briše iz jednog èlana. „Èlan glasi da sporove koji nastanu po osnovu stranih investicija rješava nadležni sud u Crnoj Gori ako odlukom o osnivanju odnosno ugovorom o investiranju nije predviðeno da sporove rješava domaæa ili strana arbitraže, u skladu sa meðunarodnim konvencijama. Sad predlažete brisanje dijela teksta - u skladu sa meðunarodnim konvencijama“, rekao je Damjanoviæ. Šæepanoviæ je objasnio da su u Ministarstvu smatrali da je potrebno izbrisati norme koje automatski upuæuju na meðunarodnu arbitražu. „Cilj nam je da ukoliko postoji bilo kakav problem izmeðu stranog investitora i Vlade, to rješavaju domaæi sudovi“, kazao je Šæepanoviæ. Za Medojeviæa je sporno to da li u industriji vojne opreme stranoj kompaniji treba dozvoliti da ima više od 49 odsto udjela. „Što dobijamo liberalizacijom stranih investicija u toj oblasti?“, pitao je Medojeviæ. Država, kako smatra, treba da zadrži kontrolu u samoj proizvodnji. „Nije dovoljno samo liberalizovati strane investicije, a da prethodno nemamo pooštren regulatorni okvir. DF neæe podržati da se brzopleto i bez analize liberalizacije važan dio tržišta bitan za bezbjednost zemlje, jer nije regulisan okvir kako bi se sprijeèile zloupotrebe“, rekao je Meodjeviæ. Poslanik SNP-a, Srðan Miliæ, naveo je da je predloženi tekst pisan na brzinu i da bi se više trebalo pozabaviti izvještajem o radu Agencije za promociju stranih investicija. Poslanik DPS-a, Filip Vukoviæ, poruèio je da su "investitori kao jato ptica, jer ih i najmanji šum poplaši i oni odlete". „Ako raspišete konkurs za strašila za investitore, mislim da æe biti velika gužva“, kazao je Vukoviæ. Medojeviæ je kazao da je u sluèaju Olega Deripaske, „od 2004. godine pokušavao sve što je u funkciji strašila, ali da ništa nije uspjelo“. Šæepanoviæ je objasnio da se zakonom ne narušava sistem kontrole prometa odnosno proizvodnje naoružanja, veæ samo omoguæava poveæanje stranih investicija. „Oblast prometa naoružanja je u potpunosti usklaðena sa svim evropskim normama. Ovim zakonom ne narušavamo koncept bezbjednosti, veæ samo omoguæavamo poveæanje investicija u oblasti naoružanja, a kontrola prometa i proizvodnje je definisana svim ostalim zakonima“, rekao je Šæepanoviæ. On je dodao da u Ministarstvu ne smatraju da veæinsko vlasništvo države u preduzeæima koja se bave tom oblašæu, mogu nekoga sprijeèiti da se bavi švercom, ukoliko bi imao namjeru. Odbor je usvojio i Predlog izmjena i dopuna Zakona o elektronskoj trgovini, kojim se precizno definišu odreðene nepreciznosti i tekst dodatno usklaðuje sa evropskim direktivama. (kraj) jlb/nar