Podgorica, (MINA) - Mediji, uključujući i društvene mreže, imaju važnu ulogu u oblikovanju stavova mladih i predstavljaju jedan od kanala širenja polarizacije i govora mržnje, ocijenjeno je u podcastu "O mladima za mlade" nevladine organizacije CEDEM.

 

 

Student Fakulteta političkih nauka i aktivista Jakša Roganović kazao je da su mediji kroz istoriju bili alat političkih struktura za uticaj na javnost.

 

„Mediji su oduvijek služili kao sredstvo za oblikovanje mišljenja i kontrolu masa, a danas su, uz društvene mreže, postali još efikasniji zbog brzine širenja informacija“, naveo je Roganović.

 

On je istakao da savremene platforme poput društvenih mreža omogućavaju bržu i masovniju distribuciju sadržaja nego tradicionalni mediji, što dodatno pojačava njihov uticaj.

 

„Jedan kratki sadržaj na društvenim mrežama može imati veći efekat nego veliki broj tradicionalnih medijskih objava, upravo zbog brzine i dostupnosti informacija“, rekao je Roganović.

 

Anela Tuzović ocijenila je da je najveći problem savremenog medijskog prostora učestali govor mržnje, koji se posebno širi putem digitalnih platformi.

 

„Negativne informacije se šire brže od pozitivnih“, kazala je Tuzović, dodajući da društvene mreže, iako korisne, često doprinose širenju dezinformacija.

 

Roganović je saglasan da se negativne informacije šire brže.

 

"Negativna informacija će uvijek da stvori više konflikta o tome kako treba da se riješi neka situacija, ili da nekoga okrivite za neko stanje", pojasnio je Roganović.

 

Sagovornici su upozorili da takvi narativi mogu imati ozbiljne posljedice, posebno kada su usmjereni prema određenim grupama.

 

Tuzović je podsjetila na nedavni slučaj u Podgorici, kada su netačne informacije dovele do negativnih reakcija prema turskim državljanima.

 

„Brzo reagujemo na nepotvrđene informacije, a kasnije izostaje odgovornost i izvinjenje“, kazala je Tuzović, dodajući da državne institucije nijesu reagovale kako treba.

 

Roganović je ukazao na to da su polarizacija i stereotipi danas često automatizovani i čak ekonomski isplativi, posebno u digitalnom okruženju.

 

„Postoji cijeli mehanizam kroz koji se od bezazlenog sadržaja dolazi do ozbiljne mržnje i dezinformacija“, naveo je Roganović.

 

Roganović i Tuzović su istakli i problem botova i trolova, koji dodatno utiču na javni diskurs.

 

Prema njihovim riječima, političke strukture često koriste medije i digitalne platforme za promociju svojih narativa, što dodatno komplikuje informisanje građana.

 

Tuzović je kazala da je jedno od ključnih rješenja obrazovanje.

 

„Obrazovanje je najvažniji alat za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje“, kazala je Tuzović.

 

Roganović smatra da je, osim obrazovanja, važno razvijati kritičko mišljenje i koristiti kreativne metode u suprotstavljanju negativnim narativima.

 

„Satira i kritički pristup mogu biti efikasan način borbe protiv ekstremnih ideologija i manipulacije“, rekao je Tuzović.

 

Roganović i Tuzović su istakli da nemaju dovoljno povjerenja u institucije, ali i uvjerenje da mladi imaju potencijal da utiču na promjenu društvenih narativa.

 

 

(kraj) sel/žug