Podgorica, (MINA) – Ustavni odbor je, podrškom tri èetvrtine poslanika, usaglasio predlog amandmana na Ustav, po kom æe se Vrhovni državni tužilac (VDT) u prvom krugu birati dvotreæinskom veæinom, a tropetinskom u eventualnom drugom. Èlanovi Odbora danas su razmatrali radnu verziju teksta predloga amandmana u dijelu pravosuða, koju æe uputiti poslanicima na konaèno izjašnjavanje 31. jula. Predsjednik Odbora Ranko Krivokapiæ kazao je novinarima, nakon zatvorenog dijela sjednice, da su Socijalistièka narodna partija (SNP) i Pozitivna Crna Gora podržale amandmane, a da Demokratski front (DF) nije. »Ne bih definisao u kojoj formi, ali nije bio dio veæine od tri èetvrtine na Odboru“, rekao je on, dodajuæi da je podršku tom amandmanu dalo 70 poslanika, „ali da je prilika da kroz amandmane bude još poboljšanja«. Prema njegovim rijeèima, ono što je poslato poslanicima doživjelo je jednu rokadu. »A to je da prolazno rješenje oko izbora tužioca postalo trajno i da se tužioc bira u dva kruga glasanja dvotreæinskom u prvom, i tropetinskom u drugom krugu od svih kandidata koji su konkurisali«, kazao je Krivokapiæ. Krivokapiæ je ranije, na dijelu sjednice koja je bila otvorena za javnost, pojasnio da je, kao izraz stvaranja zajednièkog povjerenja u izborni postupak VDT-a, kao prelazni model predložio izbor u prvom krugu sa dvije treæine, a drugiom sa tri petine. »A to stoji u obrazloženju, u ustavnom zakonu naša odredba da ovaj put, i samo prvi put, biramo VDT dvotreæinskom veæinom u prvom glasanju, tropetinskom u drugom, a da u iduæim vremenima, za pet godina, i nadalje to bude model koji je suštinski bio inovativan i konkretan za Crnu Goru model Venecijanske komisije (VK) «, rekao je on. On je kazao da se prostor argumentacije i dogovora prilièno istrošio, i da bi se dalje odugovlaèenje pretvorilo u kontraproduktivost, »bilo bi politièki zrelo da o ustavnim amandmanima parlament izjasno 31. Jula, to ceka i EU«. Poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Sekuliæ kazao je da ta partija cijeni znaèaj ustavnih izmjena u pravosuðu, zbog nastavka reformi u toj oblasti, ali i zbog evropskih integracija. »Podržavamo predloge, iako to i nije naš usko partijski interes. Nema problema u onom dijelu gdje gdje je VK podržala osnovne proncipe koje smo mi predlagali. Spremni smo na dogovor, a naše politièke stavove objasniæemo na sjednici parlamenta«, rekao je on, navodeæi da æe dati predloge u pravno-tehnièkim detaljima. Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekiæ kazao je da toj partiji predloženi tekst nije potpuno prihvatljiv. On je rekao da je slom javnih finansija u Crnoj Gori u vezi sa praksom dosadašnjeg pravosudnog sistema. »Da je pravoduðe radilo kako treba danas ne bi imali taj krah.Nemamo ni Vladu u faktièkom smislu, veæ samo formalnom, jer ona ne može da naðe dogovor za suštinske i dramatiène stvari«, kazao je Lekiæ. On je naveo pet konkretnih pitanja na kojima insistira Front – da se Ustavom predvidi da ne zastarijevaju djela iz oblasti kriminala, dodajuæi da ima predloga da se to predvidi Kriviènim zakonom, ali da æe ta partija ipak insistirati da to bude i Ustavno rješenje. Front insistira i na opštem reizboru sudija, iako je Lekiæ kazao da ne misli da je cijela struktira pravosuða korumpirana, veæ da postoji znaèajan broj onih koji rade ozbiljno i savjesno i koje najvise i boli i teško im pada kompromitacija struke i funkcije. Prema njegovim rijeèima, u vezi sa izborom èlanova sudskog savjeta, Front misli da svih osam èlanova treba da bira parlament, u odnosu na predložena rješenja da polovinu bira pravna struktura. »Ali iza paravana struke dobijamo reprodukovanje istih èlanova koji su sinonim inkarnacije stvarnosti koju treba da mijenjamo. Da ne uðemo u taj cirkus da napravimo izmjene a budu izabrani isti ljudi«, pojasnio je Lekiæ. U vezi izbora VDT-a, on je kazao da nije za privremenu soluciju, a da se za pet godina vrati a staru praksu. »Idemo u startu sa rješenjem da se tužilac bira dvoteæinskom veæinom, zbog trauma koja imamo zbog nedjelovanja te institucije mislimo da trenba postiæi taj oštar kriterijum VK. Možemo da u daljem radu razgovaramo o tri petine kao alternativi, ali nikako rješenje dvije treæine, pa da se vratimo na staro« , kazao je Lekiæ. Kao petu zamjerku naveo je to da Front smatra da predsjednika Vrhovnog suda takoðe treba izabrati u Skupštini, na predlog Savjeta. On je dodao da Ustavni Odbor »juri neke rokove«, a da u akcionim planovima Vlade za 23.poglavlje koje se odnosi na pravosuðe i temeljna prava, postoji ležernost koja se prepoznaje u èinjenici da je uspostavljanje sudskog savjeta planirano za prvi kvartal 2015. godine. Poslanik SNP Velizar Kaluðeroviæ kazao je da predsjednika Vrhovnog suda treba da bira Skupština dvotreæinskom veæinom veæinom na predlog Sudskog savjeta uz prethodnu saglasnost opšte sjednice Vrhovnog suda. Prema njegovim rijeèima, ta stranka se zalaže da i sudije ustavnog suda, VDT i èlanove Sudskog savjeta parlament bira dvotreæinskom veæinom a da deblokirajuæi mehanizam bude tropetinska veæina. »Zalažemo se da se rok od mjesec izmeðu prvog glasanja i onog po deblokirajuæem mehanizmu poveæa na tri mjeseca, jer smatramo da je mjesec destimulirajuæi za traženje kompromisa«, kazao je Kaluðeroviæ. On je naveo da tužioca koji se bira prvi put treba birati na èetiri godine, a da nakon toga bude stalnost funkcije, kao i da treba da postoji devet sudija Ustavnog suda, umjesto dosadašnjih sedam. Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasaviæ smatra da je kljuèno pitanje deblokirajuæeg mehanizma, navodeæi da se to svodi se na apsolutnu veæini èemu se ta stranka protivila od poèetka. »Mi preferiramo da se tužilac bira sa dvije treæine, a da deblokirajuæi mehanizam ako se dogovorimo bude tri petine, to zahtijeva aktuelni politièki trenutak. Oèigledno je da nakon 23 godine valsti DPS-a nemamo dovoljnu borbu protiv kriminala i korupcije « Poslanik Bošnjaèke stranke Suljo Mustafic kazao je da je manjinskim partijama prihvatljivo da sudije Ustavnog i èlanove suskog savjeta birati dvotreæinskom veæinom u prvom krugu, pa u drugom sa tri petine, navodeæi da to znaèajno popravlja postojeæe stanje. »Za izbor VDT-a sa tri petine u prvom, a veæini poslanika u drugom krugu, mislimo da to rješenje nije na tragu naše obaveze a to je da se postiše što je moguæe veæi konsezus u tom izboru«, kazao je on. Mustafiæ je rekao da æe manjinske partije biti spremne za konsezuse ali pod uslovom da se ustavnim zakomom propiše srazmjerna zastupljenost manjinskih naroda u pravosudnim funkcijama. »Bez toga neæemo dati podršku ustavnim promjenama. Tako æe se nadomjestiti odsustvo manjina u ovoj važnoj grani vlasti što je bio jedana od razloga da su presude za ratne zloèine i etnièka èišæenja takve i da nema pravosnažnih«, zakljuèio je on. (kraj) brv/mib/boj