Skoplje, (MINA) - Uključivanje mladih u kreiranje politika treba da bude imperativ, a ne formalnost, dok njihovo zadržavanje i osnaživanje predstavlja neposrednu strukturnu nužnost, poručeno je sa panela održanog u okviru Foruma Strategije Evropske unije za jadransko-jonski region (EUSAIR).

 

Član Savjeta mladih EUSAIR-a i moderator panela “Preokretanje trenda: ulaganje u mlade kao makroregionalni imperativ”, Blendi Hodai, kazao je da su mladi ljudi imperativ svake politike koja se kreira, jer mnogi problemi koji se dešavaju u jadransko-jonskom regionu posebno pogađaju upravo tu populaciju, bilo da se radi o nezaposlenosti ili nedostatku kvalitetnog obrazovnog sistema.

 

“Mi, mladi ljudi, korisnici smo tih sistema koji su stvoreni i zato je veoma važno da, kad god se donose odluke o određenim politikama, kreatori politika stave mlade ljude u prvi plan, jer se te politike prave za generacije koje će u budućnosti oblikovati i voditi društvo u svim njegovim segmentima”, poručio je Hodai.

 

Gabi Hagmiler iz Generalnog direktorata za regionalnu i urbanu politiku Evropske komisije kazala je da je, u deset zemalja jadransko-jonskog regiona, otprilike jedna od četiri mlade osobe nezaposlena, a u nekoliko država se ta stopa približava jednoj od tri mlade osobe.

 

Ona je rekla da slika postaje još nepovoljnija kada se pogledaju NEET stope, odnosno broj mladih koji nijesu zaposleni niti u procesu obrazovanja ili obuke.

 

“Istraživanja pokazuju da između 26 odsto i 43 odsto mladih na Zapadnom Balkanu ima snažnu želju da ode — ne nekada u budućnosti, već sada. Iza svih ovih brojki nalazi se mladi doktor koji se školovao u Tirani, a sada radi u Beču, ili softverski inženjer koji dolazi iz Bolonje, studirao je u Bolonji, a sada je u Berlinu”, navela je Hagmiler. 

 

Ona je ukazala na to da zemlje iz kojih mladi odlaze ne gube samo radnike, već i poreske obveznike, roditelje, birače i upravo one ljude koji su mogli da izgrade institucije i biznise koji bi možda ubijedili narednu generaciju da ostane.

 

“EUSAIR predstavlja međuvladin okvir saradnje. To nije finansijski instrument, niti tijelo koje može da nameće obaveze, već postoji upravo kako bi omogućilo međusektorsku saradnju koju nijedna država ne može postići sama, a peti stub Strategije posvećen je uključivanju mladih i zapošljavanju”, rekla je Hagmiler.

 

Govoreći o učešću mladih prilikom kreiranja politika, ona je ocijenila da politike koje se kreiraju bez stvarnog učešća i doprinosa te populacije često ne postignu cilj, jer se bave simptomima koje odrasli primjećuju, umjesto preprekama sa kojima se mlade osobe zaista suočavaju.

 

Hagmiler je poručila da mladi treba zaista da budu uključeni u kreiranje politika, a ne samo da budu konsultovani naknadno ili budu pozvani da potvrde odluke koje su već donijete.

 

“Znamo brojke, znamo da alati postoje i znamo — jer to pokazuju dokazi — da ulaganje u mlade daje rezultate”, istakla je Hagmiler.

 

Državni sekretar u Ministarstvu socijalne politike, demografije i mladih Sjeverne Makedonije, Fatmir Sabriu, kazao je da mladi danas imaju širi uvid u međunarodne obrazovne sistemime, profesionalna okruženja i prilike, što prirodno utiče na njihova očekivanja u pogledu kvaliteta života i ličnog razvoja.

 

“Ali da li su zaposlenje ili pristup zapošljavanju jedini razlozi zbog kojih oni odlaze iz zemlje? Svi ćemo se saglasiti da to nije jedini razlog”, naveo je Sabriu.

 

Prema njegovim riječima, mladi, takođe, traže podsticajno okruženje koje nudi predvidljivost, inkluziju, institucionalnu pouzdanost i sigurnost da mogu uspješno planirati i graditi budućnost unutar svojih zajednica.

 

“Dakle, ova realnost direktno oblikuje način na koji naše institucije ponovo promišljaju politike za mlade, i zato smo proces započeli od najranijih faza života svake mlade osobe. Radimo na tome da identifikujemo svaku prepreku i izazov sa kojima se suočavamo, a proces smo započeli od najranijeg uzrasta svake mlade osobe. Želimo da reformišemo sistem brige o djeci, kao i sistem za mlade u cjelini”, naveo je Sabriu.

 

Profesor Mašinskog fakulteta u Skoplju, Radmil Polenakovikj, smatra da rješenje nije u tome da se mladi „pritisnu“ da ostanu u svojoj državi, jer je njima, između ostalog, potreban dobar zdravstveni i penzioni sistem, dobri putevi.

 

“Ali šta je to što će neke od vas zadržati u vašoj zemlji? Rješenje je da pokrenete sopstveni biznis”, naveo je 

Polenakovikj. 

 

On je dodao da je jedan od glavnih zagovornika te ideje posljednjih 25 godina, promovišući preduzetništvo kao predmet u formalnom obrazovanju.

 

Polenakovikj je ocijenio da je mobilnost ključne za mlade kako bi vidjeli šta se dešava u različitim zemljama. 

 

“Za mene je to bilo iskustvo koje mi je promijenilo način razmišljanja, u periodu kada sam 1995. godine proveo godinu u Americi. Da nijesam vidio šta se tamo dešava, ne bih mogao da promijenim sebe i da ostanem ovdje”, dodao je Polenakovik.

 

Članica Savjeta mladih EUSAIR-a Anastasija Katić upozorila je da se često dešava da zapošljavanje nije zasnovano na meritokratiji - znanju, trudu i kvalifikacijama, kao i da zbog toga mladi koji ulažu trud gube motivaciju i samopouzdanje.

 

“Pogađa vas i jedna veoma važna „prepreka“, a to je korupcija, gdje, posebno u lokalnim zajednicama, političari zapošljavaju svoje rođake, prijatelje. Tada počinjete da gubite vjeru u svoju zemlju i da se osjećate obeshrabreno. A šta radi čovjek koji ne može da nađe ništa u „radnji“ svoje zemlje? Ode u drugu „radnju“, ode u drugu zemlju, tražeći bolje prilike”, navela je Katić.

 

Govoreći o učešću mladih ljudi tokom kreiranja politika i donošenja odluka, ona je ocijenila da mladi u Bosni i Hercegovini nijesu dovoljno uključeni u te procese.

 

Programski menadžer Nacionalnog omladinskog savjeta Sjeverne Makedonije, Filip Ivkovski, kazao je da su kroz rad Savjeta sa institucijama, opštinama i donosiocima odluka uočili da institucije mlade često posmatraju kao pasivne korisnike, kao i da politike kreiraju na osnovu pretpostavki o tome šta je mladima potrebno, bez stvarnog uvida u veliki potencijal koji se otvara kada se mladi uključe u zajedničko kreiranje politika.

 

On je rekao da je u Sjevernoj Makedoniji 2020. godine usvojen zakon o učešću mladih u kreiranju omladinskih politika. “To je bio prvi pravni okvir na Zapadnom Balkanu koji je prepoznao važnost učešće mladih i politika usmjerenih ka mladima, ali uvijek postoji jedno „ali“”, naveo je Ivkovski.

 

On smatra da samo usvajanje strategije ili zakona nije čak ni prvi korak, već “nulta tačka”. 

 

“Jer šest godina nakon usvajanja tog zakona vidimo da formalno priznanje nije dovoljno, jer mnogi mehanizmi i obaveze iz njega nijesu sprovedeni”, dodao je Ivkovski.
(kraj) mip/žug