Podgorica, (MINA) – Efikasna primjena zakona ključna je za borbu protiv nasilja nad ženama, kazali su iz Sigurne ženske kuće (SŽK) i istakli da bi strožijim kažnjavanjem nasilnika bila poslata jasna poruka da država štiti žrtve nasilja u porodici.

 

Iz SŽK su agenciji MINA rekli da je u njihovom skloništusredinom maja boravilo 13 osoba, a da su tu utočište od početka godine pronašle 33 osobe.

 

„Od početka godine SŽK se za pomoć i podršku obratilo 160 osoba, što je na proslogodišnjem nivou“, naveli su iz te nevladine organizacije.

 

Kako su kazali iz SŽK, ženama sa iskustvom nasilja pruženo je inicijalno savjetovanje putem telefona, obavljen je i veliki broj razgovora u kancelariji, pružana je i psihološka i pravna pomoć, medijacija i usluga povjerljivog lica. 

 

Oni su objasnili da žene koje su preživjele partnersko nasilje najčešće traže pomoć zbog potrebe za psihološkom i pravnom podrškom, kao i smještajem u skloništu. 

 

„One se suočavaju s nizom izazova koji obuhvataju različite aspekte njihovih života“, istakli su iz SŽK. 

 

Oni su naveli da pravna podrška koju traže često podrazumijeva pisanje podnesaka za razvod braka, rješavanje pitanja starateljstva nad djecom, podjelu imovine, kao i zastupanje tokom sudskih postupaka. 

 

„S druge strane, psihološka pomoć odnosi se na podršku u procesu osnaživanja, kako bi žene mogle povratiti svoje potencijale i s većom snagom prevazići težak period prekida nasilnog odnosa“, dodali su iz SŽK. 

 

Oni su naglasili da im se neke žene obraćaju i za pomoć zbog neadekvatnog postupanja institucija, tražeći podršku i angažmanSŽK u tim slučajevima.

 

Kako su kazali iz SŽK, u odnosu na ranije godine bilježe i veći broj prijava onlajn /online/ i seksualnog nasilja.

 

Na pitanje šta bi država i nadležne institucije morale hitno da unaprijede kako bi se smanjilo nasilje nad ženama i spriječili najteži ishodi (femicid), iz SŽK su odgovorili da je efikasna i efektivna primjena zakona ključna. 

 

„Uprkos tome što postoje zakoni od zaštite od nasilja u porodici koji predviđaju adekvatne kazne za nasilje nad ženama, u praksi je situacija takva da se najčešće izriču minimalne kazne. Strožijim kažnjavanjem počinioca nasilja, bi poslali jasnu poruku da država štiti žene žrtve nasilja u porodici“, poručili su iz SŽK.

 

Upitani kako ocjenjuju reakciju institucija na prijave nasilja, iz SŽK su odgovorili da posljednjih godina država preduzima značajne korake za unapređenje pružanja pomoći i podrške ženema sa iskustvom nasilja, pa se generalno može zaključiti da je sistem efikasniji nego ranije. 

 

„Međutim, i dalje postoje mnogi nedostaci koji otežavaju ženama da dobiju adekvatnu zaštitu“, naglasili su iz SŽK.

 

Oni su dodali da u okviru rada i pružanja usluge povjerljivog lica imaju priliku da kontinuirano prate rad institucija sistema koje pružaju zaštitu ženama žrtvama nasilja. 

 

„Možemo da podijelimo iskustvo naših klijentkinja koje se osjećaju uplašeno i nezaštićeno tokom procesa koji se vode u institucijama. Pomenuta osjećanja nekada su rezultat neadekvatnog postupanja i poruka koju dobiju od samih zaposlenih u institucijama zaštite, a isti produbljuju osjećaj bespomoćnosti“, kazali su iz SŽK. 

 

Oni su rekli da je veoma važno da rad zaposlenih u institucijama sistema zaštite ne bude fokusiran na procjenu kvaliteta ličnosti same žrtve nasilja, već na razumijevanje i sankcionisanje nasilja. 

 

Kako su naveli iz SŽK, uticaj patrijarhata na rad zaposlenih u institucijama koje se bave slučajevima nasilja nad ženama u Crnoj Gori je duboko ukorijenjen i predstavlja značajan faktor u tome kako te institucije reaguju na prijave nasilja. 

 

„Zaposleni u institucijama (policija, centri za socijalni rad, sudovi) mogu nesvjesno ili svjesno internalizovati te norme, što utiče na njihov pristup prema nasilju nad ženama“, rekli su iz SŽK.

 

Oni smatraju da to može doprinositi minimiziranju ozbiljnosti nasilja, okrivljavanju žrtve, pritisku na ženu da ostane u vezi, podcjenjivanju rizika, nedovoljnoj empatiji i podršci žrtvama i na kraju blagim kaznama za počinioce nasilja.

 

Iz SŽK su rekli da su žene u Crnoj Gori danas u većoj mjeri spremne da prijave nasilje, nego na primjer prije deset godina.

 

„Ali i dalje je prisutan patrijarhat utemeljen na kontroli i distribuciji moći, koji kao takav doprinosi nasilju nad ženama i otežava borbu protiv istog“, kazali su iz SŽK.

 

Prema njihovim riječima, veliki dio građana smatra porodicu za najvrjedniju zajednicu koju treba sačuvati po svaku cijenu i da žena treba i nešto da se žrtvuje da bi je sačuvala. 

 

„Zbog zastupljenosti neprepoznavanja i umanjivanje nasilja, kako kod građana/ki, tako i kod predstavnika institucija zaduženih za zaštitu žena od nasilja, ženama je dodatno otežano da se izbore sa nasiljem“, istakli su iz SŽK.

 

Oni su naveli da su najveće prepreke za napuštanje nasilnog partnera - strah od nasilnika, ekonomska zavisnost i stid ikrivica. 

 

„Nadalje, u velikoj mjeri tome doprinosi i nedostatak podrške od primarne porodice, nada da će se nasilnik promijeniti, izolacija i neizvjesnost koja je čeka kada započne novi život sa djecom“, kazali su iz SŽK.
(kraj) nij/žug