Bratislava, (MINA-BUSINESS) - Slovaèka je u èetvrtak prihvatila širenje ovlašæenja Evropskog kriznog fonda (ESEF), kao posljednja od 17 zemalja eurozone, uklonivši tako posljednju prepreku za njegovo stupanje na snagu. Prije nego što je prihvatio plan koji EFSF-u daje šira ovlašæenja za borbu protiv širenja dužnièke krize, slovaèki parlament odobrio je održavanje privremenih parlamentarnih izbora 10. marta, što je bio uslov opozicije da glasa za plan. Nakon neuspjeha prvog glasanja u utorak, kada je jedna od stranaka vladajuæe koalicije premijera Ivete Radièove odbacila širenje ESEF-a, socijaldemokratska opozicija Roberta Fica dogovorila je sa ostalim vladajuæim strankama da æe na drugom glasanju odobriti jaèanje njegovih ovlašæenja u zamjenu za sazivanje privremenih izbora. No, tu se prièa ne završava, jer se u meðuvremenu kriza razbuktala i u toku su razgovori o dodatnom jaèanju EFSF-a, prenosi Bankamagazin. Plan sadrži dvije glavne promjene. Prvo, EFSF æe imati moguænost raspolaganja sa 440 milijardi EUR, umjesto dosadašnjih 250 milijardi. Drugo, moæi æe kupovati državne obveznice na sekundarnom tržištu i na tan naèin pomoæi državama da dokapitalizuju banke. Prva promjena je relativno lagana i sada kada je Slovaèka prihvatila sporazum, pojaèani Fond odmah stupa na snagu. Za drugu treba vremena jer evropski zvaniènici još rade na usuglašavanju smjernica na koji naèin bi se pojaèani Fond trebao koristiti, koje treba da odobre ministri finansija eurozone. ESEF je pokrenut u maju prošle godine kada su nastali problemi s Grèkom, kako bi zemlje monetarne unije pokazale da mogu brzo reagovati i pomoæi uzdrmanim èlanicama. Slovaèka garancija je 7,7 milijardi EUR, dok je iznos Njemaèke 211 milijardu EUR. (kraj) jlb