Podgorica, (MINA) - Lanac komandovanja vojskom ne smije biti predmet širokog zakonskog tumačenja, već mora ostati strogo u okvirima Ustava, kazao je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), Dragan Samardžić.

 

On je to rekao komentarišući inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića Ustavnom sudu da ispita ustavnost djelova Zakona o VCG, kojima se ministru odbrane daju ovlašćenje da odlučuje o upotrebi VCG i vrši poslove postavljenja, razrješenja i unapređivanja oficira.

 

Samardžić je Pobjedi kazao da samo jasno normiran i hijerarhijski dosljedan sistem može garantovati i efikasnost odlučivanja i punu demokratsku kontrolu nad vojskom i da je zato dobro da se o ovim pitanjima izjasni Ustavni sud.

 

Prema njegovim riječima, inicijativa za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o Vojsci „otvara važno pitanje ustavne ravnoteže u sistemu odbrane“.

 

“Ustav je jasno definisao da je Savjet za odbranu i bezbjednost ključni organ za komandovanje vojskom na strateškom nivou, posebno kada je riječ o upotrebi Vojske i upravljanju karijerama oficira”, kazao je Samardžić.

 

On je rekao da svako zakonsko rješenje koje tu nadležnost faktički izmješta ka izvršnoj vlasti zaslužuje ozbiljnu ustavnu provjeru.

 

Samardžić posebno problematičnim smatra one članove i stavove zakona koji ministru omogućavaju da određuje vršioce dužnosti za formacijska mjesta oficira.

 

“Norma koja je prvobitno uvedena kako bi omogućila brzo reagovanje u izuzetnim okolnostima, kada je potrebno hitno popuniti ključna mjesta radi nesmetanog funkcionisanja sistema, vremenom je počela da se koristi kao redovan model upravljanja”, naveo je Samardžić.

 

Kako je ukazao, instrument koji je morao ostati izuzetak, postao je praksa.

 

“Danas, između ostalog, imamo situaciju da su sva četiri direktorska mjesta u Ministarstvu odbrane već godinama popunjena u statusu vršioca dužnosti. To ne može biti izraz stabilnog i uređenog kadrovskog sistema, već prije signal da se privremena rješenja pretvaraju u trajno stanje”, naveo je Samardžić.

 

Kako je dodao, upravo takav model upravljanja „objektivno otvara prostor za potencijalne zloupotrebe“, jer „oficir koji se nalazi u privremenom statusu može biti razriješen praktično u svakom trenutku“.

 

Samardžić smatra da se upravo na taj način stvara „odnos povećane zavisnosti od trenutne izvršne strukture“, što je loše po profesionalnu autonomiju vojnog kadra, ali i dugoročnu stabilnost sistema odbrane.

 

On je ocijenio da je opravdana ustavna dilema oko odredbe kojom je ministru dato ovlašćenje da donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji.

 

Pošto je Ustavom propisano da Savjet za odbranu i bezbjednost donosi odluke o komandovanju Vojskom, Samardžić vidi kao legitimno pitanje da li se „ovakvim zakonskim rješenjem dio ustavne nadležnosti faktički izmješta sa kolektivnog organa na jednog izvršnog funkcionera“.

 

“U sistemu demokratske civilne kontrole vojske, odluke koje se tiču upotrebe vojnih kapaciteta moraju imati jasan ustavni oslonac i odgovarajući nivo institucionalne kontrole”, rekao je Samardžić.

 

On je kazao da, u tom kontekstu, vjeruje da bi zakon o kriznom upravljanju, čije donošenje se godinama neopravdano odlaže, pomogao da se razriješe brojne dileme u vezi s lancem komandovanja i upotrebom vojnih kapaciteta u različitim bezbjednosnim situacijama.

 

“Lanac komandovanja ne smije biti predmet širokog zakonskog tumačenja, već mora ostati strogo u okvirima Ustava. Samo jasno normiran i hijerarhijski dosljedan sistem može garantovati i efikasnost odlučivanja i punu demokratsku kontrolu nad vojskom. Zato je dobro da se o ovim pitanjima izjasni Ustavni sud”, naveo je Samardžić.

 

On je rekao da, bez obzira na ishod postupka, ova inicijativa predstavlja priliku da se dodatno učvrste principi zakonitosti, transparentnosti i profesionalizma u sistemu odbrane, što je posebno važno za državu članicu NATO i kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
(kraj) mip