Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Privremeno zatvaranje Poglavlja 2 predstavlja korak naprijed, ali i dalje zahtijeva dosljedno sprovođenje reformi i planiranih projekata pod budnim okom Evropske komisije (EK), sve do potpune ratifikacije ugovora o pristupanju, saopštila je hrvatska ekspertkinja za tržište rada, Ivana Ružman. 

 

„To poglavlje je ključno za građane, jer direktno utiče na njihovu mogućnost zaposlenja u EU, zbog čega je važno sprovođenje zakonodavstva u tom području“, rekla je Ružman agenciji Mina-business. 

 

Crna Gora bi sjutra, na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, trebalo da zatvori još dva pregovaračka poglavlja sa EU, koja se odnose na slobodu kretanja radnika i zaštitu potrošača i zdravlja.

 

Ružman je kazala da privremeno zatvaranje Poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika predstavlja veliko postignuće, jer znači da je država kandidatkinja postigla dovoljnu usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u toj oblasti, te da je EK zadovoljna postignutim napretkom.

 

„To potvrđuje da je zemlja spremna da sprovodi temeljna prava radnika u okviru jedinstvenog tržišta EU-a, uključujući jednak tretman pri zapošljavanju, platama i socijalnim pravima“, objasnila je Ružman.

 

Hrvatska je, prema njenim riječima, Poglavlje 2 privremeno zatvorila nakon nešto više od godinu pregovora, što znači da je ispunila mjerila za zatvaranje poglavlja /closing benchmarks/, koja su bila slična kao i za Crnu Goru. 

 

„Nakon toga je uslijedila faza monitoringa, gdje je EK nastavila da prati da li država ispunjava obaveze preuzete tokom pregovora. Zatim se čekalo privremeno zatvaranje ostalih poglavlja i finalno zatvaranje pregovora“, precizirala je Ružman. 

 

Ona je podsjetila da su se hrvatski građani na referendumu održanom 2012. godine, prije pristupanja EU 1. jula 2013. godine, izjasnili velikom većinom za ulazak u EU, što znači da su prepoznali političku, ekonomsku i socijalnu važnost te integracije. 

 

Ružman je saopštila i da se najveća zabluda u vezi sa slobodom kretanja radnika odnosila na to da će danom pristupanja hrvatski radnici slobodno otići da rade u bilo koju državu EU, bez ikakvih dozvola. 

 

„Naime 13 država članica uvelo je prelazne periode za hrvatske radnike, što znači da su im i dalje trebale radne dozvole za rad u tim zemljama“, objasnila je Ružman.

 

Hrvatska je, nakon toga, iskoristila pravo da tim državama uvede recipročne mjere, tako da je i njihovim državljanima za rad u Hrvatskoj trebala radna dozvola.

 

„Građanima Crne Gore bih poručila da budu optimistični, jer još nijesu poznate sve finalne informacije“, rekla je Ružman. 

 

Ona je navela da je Hrvatska, nevezano za proces pristupanja EU, oduvijek imala nekoliko država u koje su, u većem broju, odlazili njeni radnici. 

 

„Pristupanjem EU taj broj se i povećao, ali mobilnost hrvatskih radnika nakon pristupanja bila je mala u odnosu na veličinu stanovništva i radne snage zemalja primateljica i stanovništva EU, iako značajna iz perspektive Hrvatske“, kazala je Ružman.

 

Koristi su, prema njenim riječima, svakako na kraju nadmašile izazove, s obzirom na to da su pristupanjem obezbijeđene veće mogućnosti i izbor zapošljavanja za građane, bolja sigurnost i podrška pri zapošljavanju, jednaka prava i zaštita za sve, te prenos znanja i vještina. 

 

„Članstvo u EU donosi pravo da radite, živite i budete jednako tretirani u cijeloj Evropi. Sva radna i penzijska prava ostaju zaštićena gdje god da radite u EU“, saopštila je Ružman.

 

Ona je dodala da članstvo, između ostalog, donosi pravo na rad u EU, uz moguće prelazne periode, zapošljavanje bez diskriminacije po državljanstvu, život i rad u drugoj državi Unije, lakše zapošljavanje i priznavanje kvalifikacija, jednake uslove rada i pravo na preseljenje s porodicom.

 

Ružman je podsjetila i da su okolnosti pristupanja Hrvatske EU bile znatno teže nego što su danas. 

 

„U to vrijeme Hrvatska je još osjećala posljedice globalne finansijske krize iz 2008. godine, pa je ekonomija bila u recesiji neposredno prije ulaska u EU“, navela je Ružman.

 

Ona je poručila da vjeruje da će okolnosti ulaska Crne Gore u EU biti mnogo povoljnije. 

(kraj) nar/jlb