Podgorica, (MINA) - Lijepo vijori hrvatska zastava na Prevlaci, izjavio je 15. decembra predsjednik hrvatske Vlade Ivica Raèan, nakon što je Zagreb preuzeo potpunu kontrolu nad tim poluostrvom. Tog dana posmatraèi Ujedinjenih nacija (UN) zvanièno su okonèali decenijsku misiju na poluostrvu Prevlaka, a Hrvatska uspostavila vlast nad posljednjim dijelom svoje teritorije. Prethodno su, 10. decembra, na graniènom prelazu Konfin, jugoslovenski i hrvatski ministri inostranih poslova Goran Svilanoviæ i Tonino Picula, potpisali Protokol o privremenom režimu za južnu granicu izmeðu dvije zemlje. Protokolom je stavljena taèka na decenijski spor oko "nièije zemlje", koji je nastao u vrijeme, kada su politièari na ovim prostorima komunicirali, ne dijalogom, veæ granatama. Jugoslovenska narodna armija (JNA) upala je na dubrovaèko ratište krajem 1991. godine. U crnogorskoj javnosti, taj pohod je, uz buènu medijsku potporu, pravdan "planovima htvatske vojske da krene preko granice". UN su prve mirovne trupe poslale na Prevlaku 1992. godine, kako bi sprijeèile moguæe ratno žariste. Misija svjetske organizacije bila je jedna od najmanjih i jedina u kojoj nije bilo žrtava. Gotovo cijelu deceniju pitanje Prevlake tumaèeno je shodno politièkim potrebama. Politièki predstavnik misije UN-a na tom poluostrvu Mark Tompson smatra da je, upravo iz tih razloga, problem Prevlake toliko dugo èekao na razrješenje. "Odustajanje jugoslovenskih vlasti od polaganja prava na Prevlaku pokazalo bi da su ratne akcije Srbije i Crne Gore iz 1991. godine bile samo èin agresije, i nista više", napisao je Tompson u komentaru, nakon što je obznanjeno da æe misija UN-a na tom poluostrvu biti ugašena. Generalni sekretar svjetske organizacije Kofi Anan izjavio je,saopstavajuæi tu odluku u NJujorku, da je povlaèenje mirovne misije sa Prevlake "ohrabrujuæi korak u pravcu uspostavljanja normalizacije dobrosusjedskih odnosa Jugoslavije i Hrvatske". Mediji su zabilježili da se sa objavom odluke na Ist Riveru poklopilo svjedoèenje bivšeg crnogorskog ministra inostranih poslova Nikole Samardžiæa u Hagu, na suðenju nekadašnjem jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiæu. Samardžiæ je tada izjavio da su tvrdnje tadašnjih jugoslovenskih vlasti "o samoodbrani crnogorske teritorije od ustaških hordi bile lažne". Hrvatski ministar inostranih poslova Tonino Picula, pozdravljajuæi dogovor o Prevlaci, ocijenio je da æe ona prestati da bude "neuralgièna taèka" u odnosima dvije države. Mandatar crnogorske Vlade Milo Ðukanoviæ izjavio je kako je rješenje o Prevlaci "gest obostrane politièke ozbiljnosti da dvije države preuzmu odgovornost za nešto što je ranije tražilo meðunarodni nadzor". Ðukanoviæ se sredinom 2000. godine izvinio hrvatskom narodu zbog agresije na dubrovaèko ratište. "Želim da uputim iskreno žaljenje svim graðanima Hrvatske za svu bol, stradanja i gubitke, koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u ratnim dogaðajima", rekao je tada on. Ðukanoviæ, koji je bio jedan od najvisih crnogorskih državnika, u vrijeme ratnih pohoda na dubrovaèko ratište, uvjeren je da su "teške ratne stranice ostale iza i da se može graditi sretnija buduænost". Protokol o Prevlaci znatno æe doprinijeti toj i takvoj buduænosti dva susjeda. Istorija, meðutim, neæe zaboraviti ekspanzionistièke, apsurdne ambicije, koje su u jednom trenutku narušile slavnu crnogorsku prošlost. Crnogorci su uvijek branili svoju teritoriju i, svakako im ne mogu služiti na èast, mraèna dogaðanja sa poèetka devedesetih godina prošlog vijeka. (kraj) mrd/isf