Podgorica, (MINA) - Crna Gora je prošle godine uradila značajan posao u reformisanju pravosudnog, antikorupcijskog i medijskog zakonodavstva, kao i u jačanju institucija i ostvarenju mjerljivih rezultata u tim oblastima, čime je potvrdila dosljednost svojoj ambiciji da 2028. postane punopravna članica  Evropske unije (EU).

 

To je ocijenjeno na 15. sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između Crne Gore i Evropske komisije koji se održava danas i sjutra u Podgorici.

 

Na sastanku je poručeno da je za zaokruživanje reformske agende i ispunjavanje uslova za zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodno osigurati sadejstvo svih političkih i društvenih činilaca i manifestovati rezulate, posebno na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. 

 

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, otvarajući sastanak, istakla da ovaj Pododbor ima poseban značaj jer se Crna Gora nalazi u završnici pregovaračkog procesa, kao i da predstavlja ne samo redovni pregovarački mehanizam, već i ključnu tačku provjere stvarne spremnosti da se reformski proces u oblasti vladavine prava dovede do kraja.

 

Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), naglasila da Vlada i Skupština ostaju čvrsto i nedvosmisleno posvećene sprovođenju tih reformi.

 

Gorčević je kazala da je Crna Gora danas pravednije i otpornije društvo, kao i da infiltracija i povezanost organizovanih kriminalnih grupa sa institucijama, koja je u prošlosti bila na zabrinjavajućem nivou, danas više nijesu realnost. 

 

„Jačanje integriteta i nezavisnosti pravosuđa dovelo je do konkretnih i mjerljivih rezultata, uključujući i pokretanje postupaka protiv vršilaca najviših pravosudnih funkcija, što predstavlja jasan dokaz da više nema nedodirljivih i da težimo ka društvu u kojem se zakon primjenjuje jednako na sve“, poručila je Gorčević.

 

Ona je podsjetila da je u oblasti pravosuđa uspostavljen snažan i koherentan strateški okvir kroz usvajanje strategija reforme pravosuđa, digitalizacije pravosuđa i Strategije za procesuiranje ratnih zločina.

 

Kako je istakla, intenzivno se radilo i na normativnim reformama, kroz izmjene ključnih sistemskih zakona, uključujući Zakonik o krivičnom postupku, Krivični zakonik, zakone o sudovima, o Ustavnom sudu, o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija i Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), koji se nalaze u završnoj fazi usklađivanja.

 

„Rezultati su vidljivi i u praksi. Efikasnost sudova u prošloj godini povećana je za oko deset odsto, pri čemu je stopa riješenosti predmeta porasla sa 92,32 odsto u 2024. na 102,33 odsto u 2025“, istakla je Gorčević.

 

Ona je kazala da je Ustavni sud do marta prošle godine riješio gotovo sve predmete starije od tri godine i sada se fokusira na predmete iz prethodne dvije godine.

 

„U oblasti ratnih zločina, Crna Gora nastavlja da gradi kredibilan i održiv bilans rezultata u istraživanju, procesuiranju i suđenju, uključujući i predmete na visokom nivou, u skladu sa međunarodnim pravom“, poručila je Gorčević.

 

Ona  je kazala da vladavina prava i borba za pravdu nijesu procesi koji se završavaju ulaskom u Evropsku uniju, ističući da je to trajni posao na kojem u kontinuitetu rade i najstarije države članice. 

 

„Znamo koji su izazovi pred nama i spremni smo da se sa njima odgovorno suočimo i da ih rješavamo – ne samo do kraja pregovaračkog procesa, već i nakon članstva. Naš cilj ostaje izgradnja pravednijeg društva, sa snažnim i nezavisnim institucijama u koje građani imaju povjerenje i koje su garant povjerenja u državu“, rekla je Gorčević.

 

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je važno da Crna Gora nastavi sa mjerljivim rezultatima i da će na tom putu imati podršku Unije.

 

„Crna Gora je postavila ambiciozan cilj da zatvori poglavlja 23 i 24 do kraja godine, što se može postići samo kontinuiranim fokusom na sprovođenje i postizanje konkretnih rezultata. EU je spremna da nastavi da podržava Crnu Goru u ovoj završnoj fazi. Ono što je sada najvažnije jeste dosljednost, institucionalna odgovornost i opipljivi rezultati na terenu“, poručio je Satler.

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica, istakao je da je cilj u ovoj godini završetak započetih reformi, naglašavajući da je crnogorsko društvo pokazalo snagu u realizaciji EU agende.

 

Borba protiv korupcije, kako je naveo, predstavlja ključni segment jačanja institucija kako bi one efikasno služile građanima, uz jačanje integriteta i unapređenje zakonodavnog okvira, uključujući izmjene Zakona o sprečavanju korupcije, a napredak u ovim oblastima je indikator zrelosti naše demokratije. 

 

Koprivica je naglasio da Vlada pruža kontinuiranu podršku pravosuđu, što se, kako je naveo, posebno ogleda kroz adaptaciju prostornih kapaciteta za potrebe SDT-a i Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i kroz mjere prevencije korupcije.

 

On je naglasio značaj unapređenja kapaciteta Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije u cilju praćenja Strategije i pokretanja antikorupcijskih inicijativa.

 

Koprivica je poručio da Vlada ostaje snažno posvećena evropskim integracijama i da će Crna Gora, na osnovu zasluga, postati članica EU.

 

Sastanku su prisustvovali i predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, Snežana Armenko i Valentina Pavličić, kao i ministri pravde, unutrašnjih poslova i ljudskih i manjinskih prava, Bojan Božović, Danilo Šaranović i Fatmir Đeka. 

 

Na sastanku su učestvovali i vrhovni i specijalni državni tužioci Milorad Marković i Vladimir Novović, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, kao i brojni visoki zvaničnici Evropske komisije, Delegacije EU u Crnoj Gori i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

(kraj) nim/gop