Podgorica, (MINA) – Lideri Bloka za zajednièku državu pozvali su veèeras pristalice na promotivnom skupu u Podgorici da na referendumu sa »ne« odgovore mržnji, kriminalu, siromaštvu, razbijanju zajednièke države i antievroskom putu crnogorske vlasti. Koordinator bloka za zajednièku državu Predrag Bulatoviæ ocijenio je da je skup na podgorièkom Trgu Slobode jedan od najveæih i ocijenio da æe 21. maja uveèe biti održan najveæi – kada Crna Gora kaže konaèno »ne« razbijanju zajednièke države. »Odgovor »ne« znaèi da æe Crna Gora slijediti vjekovnu tradiciju predaka i odluènosti državnog zajedništva sa bratskom Srbijom i njenim narodom i 21. maj je šansa da bude spojena raspoluæena Crna Gora", rekao je Bulatoviæ. On je optužio vrh režima da je tvorac podjela i mržnje, uzroènik sukoba, gospodar gladi i siromaštva i ocijenio da je njegov prvi èovjek prošlost, aludirajuæi na Mila Ðukanoviæa. On je pozdravio uèešæe Evropske unije u referendumskom procesu i pozvao je da 22. maja bude spremna da primijeni rezultat »ne«, što æe znaèiti oèuvanje državne zajednice Srbija i Crna Gora«. Bulatoviæ je zahvalio Bošnjaèkom bloku Haruna Hadžiæa za koga je rekao da je "hrabro stao uz blok za zajednièku državu« i naglasio da su u tom timu uèinili sve što je u njihovoj moæi u referendumskoj kampanji ostvarujuæi puno jedinstvo. Visoki funkciner Narodne stranke Dragan Šoæ kazao je da i u tom bloku vole Crnu Goru, »mjereæi tu ljubav èuvanjem amaneta predaka i brigom za buduænost«. »Oni kažu da vole Crnu Goru, ali ljubav prema njoj mjere svojim džepovima. Kažu da vole Crnu Goru, a dijele i svaðaju braæu i razbijaju sve što su nam preci stvorili i ostavili. Mi je volimo jer spajamo i mirimo braæu i èuvamo što su nam stari ostavili u amanet«, kazao je Šoæ. Harun Hadžiæ, predstavnik Bošnjaka koji su podržali blok za zajednièku državu, kazao je da strahuje da æe, ukoliko Bošnjaci ne budu »ujedno i u cijelo, nestati sa ovih prostora«. »Zašto baš sada, kada smo nauèili da živimo zajedno, hoæe da nas razdvajaju. Sandžak je faktor koji spaja ljude. Razbiti Sandžak, znaèi razbiti zajednièku državu i ubaciti sjeme razdora«, ocijenio je Hadžiæ. Okupljenim graðanima obratio se i bivši ministar policije Andija Joviæeviæ, koji je najavljen kao specijalni gost Grupe za promjene. On je pozvao graðane da kažu jasno »ne« na referendumu i ocijenio da je put kojim je Crna Gora danas krenula »put moralnog posrnuæa«, nazivajuæi ga »sramotom za njene pretke i propast za njenu buduænost«. On je rekao da ne smije biti dozvoljeno da Crna Gora bude država jednog èovjeka sa kriminalnom hipotekom. »Ne smijemo dozvoliti da naša djeca budu njihove sluge. Zbog toga moramo jasno i glasno na referendumu reæi »ne«. Ne smiju našu i sudbinu buduæih pokoljenaja odreðivati organizovani kriminal i Milo Ðukanoviæ", kazao je Joviæeviæ. "U Crnoj Gori davno je ukinuta smrtna presuda, ali zato mafija i dalje izrièe i presuðuje smrtne presude po Crnoj Gori«, kazao je Joviæeviæ na završnom promotivnom skupu bloka. Navodeæi da ne želi da se istorija Crna Gore dijeli na bolnu prošlost, nesigurnu sadašnjost i neizvjesnu buduænost, on je istakao da zato treba praviti razliku izmeðu pobjednièkog- evropskog puta Crne Gore i gubitnièkog koji vodi vjeènim neslogama. Srpski akademik Ljubomir Tadiæ poslao je telegram podrške bloku za zajednièku državu i izvinio se zbog nemoguænosti, usljed bolesti, da prisustvuje veèerašnjem skupu. On je naglasio da se nada da æe »zajednièko zalaganje u osujeæivanju neèasnih namjera uzurpatorskog režima u Crnoj Gori doživjeti puni uspjeh«. »Svim srcem i dušom stojim na vašoj strani u nastojanju da oèuvamo našu bratsku zajednicu. Samo naprijed i bez uzmaka«, poruèio je Tadiæ koji je otac srpskog predsjednika Borisa Tadiæa. Pismo podrške bloku za zajednièku državu uputili su i poznati sportisti košarkaš Žarko Paspalj i rukometaš Predrag Perunièiæ, koji su ocijenili da razdvajanje èlanica Državne zajednice ne bi donijelo dobro narodu Srbije i Crne Gore. Promotivnom skupu prisustvovali su i gosti iz Srbije, a u ime bloka za oèuvanje Državne zajednice Matija Beækoviæ, èlan Srpske akademije nauka i umjetnosti Slavenko Terziæ i Radoje Èoloviæ, kao i univerzitetski profesor Šæepan Ušæumliæ. (kraj) nem/mrd