Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poreska uprava (PU), kako smatraju njeni predstavnici, treba da ima zakonom propisana ovlašæenja za voðenje istraga u sluèajevima poreskih kriviènih djela, po ugledu na zemlje okruženje i Evropske unije (EU). Glavni poreski inspektor, Momir Milièkoviæ, kazao je da je za tu aktivnost, pored izmjena postojeæeg Zakona o poreskoj administraciji, a moguæe i drugih propisa, potrebno formirati i posebna odjeljenja za voðenje istraga i razmjenu informacija koje se tièu oporezivanja i saradnje sa drugim zemljama. »Evropska unija posveæuje posebnu pažnju borbi protiv svih vidova poreskih prevara, a postoje i zajednièka pravila koja se odnose na sve vrste poreza i koja važe za sve èlanice i kandidate za ulazak u Uniju«, rekao je Milièkoviæ agenciji Mina-business. On je ocijenio da je globalna ekonomska i finansijska kriza uzrokovala pad privredne aktivnosti i u Crnoj Gori, što je uticalo na promjenu obima i strukture javnih prihoda i poveæalo rizik kod njihovog ubiranja. Kao osnovni izvori rizika u ovim uslovima prepoznati su izbjegavanje poreske i registracije za porez na dodatu vrijednost (PDV), nepodnošenje poreskih prijava, kao i novèane transakcije izmeðu povezanih lica. »Što se tièe izmirenja poreskih obaveza u godini ekonomske krize izvjesne teškoæe smo imali kada je u pitanju obraèunavanje i plaæanje poreza i doprinosa na lièna primanja. Postoji odreðeni broj poreskih obveznika koji su “poznati” kao neredovni, kada se radi o isplati zarada i izmirenju navedenih obaveza koje dospijevaju u momentu isplate liènih primanja, bez obzira u kom mjesecu je nastalo potraživanje zaposlenih prema poslodavcu«, rekao je Milièkoviæ. Redovnost isplate zarada, kako je dodao, zavisi najviše od likvidnosti poslodavca, koja je u periodu krize smanjena, a ne postoje zakonska rješenja prema kojima bi bilo koji državni organ mogao ubrzati isplatu zarada. Poreska uprava posebnu pažnju posveæuje isplati zarada sa porezima i doprinosima, pa u cilju poveæanja prihoda po ovom osnovu, a posebno kada su u pitanju obveznici odranije poznati kao neredovna, pa èak i neuredni, pristupa i inspekcijskim kontrolama kao jedinom moguæem naèinu da se utvrde prave obaveze. »Obaveze koje se utvrðuju u postupku inspekcijskog nadzora se odnose na netaèno obraèunavanje, ili neobraèunavanje poreza u situacijama gdje je utvrðeno da su obavljene isplate liènih primanja gotovinski, u robi, uslugama i slièni, ali sa propustima u obraèunavanju poreza što iziskuje dodatno angažovanje poreskih inspektora van uobièajenih i ranije planiranih kontrola. Meðutim, s obzirom na to da posveæujemo posebnu pažnju ovoj vrsti prihoda smatramo da smo uspješno obavljali navedene kontrole«, saopštio je Milièkoviæ. Kao pokazatelje uspješnosti on je naveo podatak da je za devet mjeseci prošle godine obavljeno 512 kontrola taènosti obraèunavanja i plaæanja poreza i doprinosa na lièna primanja, da su nepravilnosti konstatovane u 471 sluèaju i da su utvrðene obaveze tom osnovu od ukupnio 11,06 miliona EUR. Iz PU posebno izdvajaju pojedina preduzeæa koja svjesno izbjegavaju poreske obaveze i koja su moguæe i osnovana sa tim ciljem. »Postoje i odreðena lica koja imaju teškoæa u poslovanju, a kojima su reprogramirane poreske obaveze, ili su podnijela drugi instrument za obezbjeðenje plaæanja kao što je hipoteka, mjenica i slièno. Dakle, smatramo da se na «crnu listu» istovremeno ne mogu staviti i obveznici koji izmiruju poreske obaveze, ali imaju teškoæe u poslovanju, zajedno sa odreðenim licima koja prave teške poreske prekršaje ili kriminalne radnje«, kazao je Milièkoviæ. On nije mogao da navede imena preduzeæa koja ne ispunjavaju poreske obaveze jer se, kako je objasnio, prema Zakonu o poreskoj administraciji poreski dug smatra tajnom i nije dozvoljeno javno objavljivanje pojedinaènih dugova poreskih obveznika bez njihove saglasnosti. Milièkoviæ je rekao da pokazatelji za devet mjeseci ipak odražavaju visok stepen poreske discipline u prošloj godini koja se prema svim parametrima smatra godinom ekonomske krize. »Ako posmatramo efekte kontrola kod poreza na dobit pravnih lica, u ovom periodu imamo utvrðene obaveze u kontrolama u iznosu od oko osam miliona EUR. Ovako utvrðene obaveze iznose 46 odsto ukupno naplaæenih po osnovu poreza na dobit, te ako se ovaj podatak dovede u vezu sa brojem kontrolisanih obveznika, može se izvesti zakljuèak o dobro izvršenim pripremama i dobrom izboru obveznika za kontrolu«, saopštio je Milièkoviæ. U navedenom periodu obavljeno je 308 kontrola poreskih prijava poreza na dobit, što predstavlja 1,2 odsto onih koji imaju tu obavezu. PU poseban znaèaj pridaje i ostvarivanju prihoda od PDV-a, pa ostvareni pokazatelji kod ove vrste poreza takoðe ukazuju na efikasnost u radu. Za devet mjeseci su kontrolisana 723 obveznika i utvrðene obaveze od oko 24,79 miliona EUR, odnosno 23 odsto ukupno naplaæenih prihoda. »Ako imamo u vidu da porez na dodatu vrijednost utvrðuju sami poreski obveznici, onda je korekcija prihoda, koja iznosi 23 odsto ukupno ostvarenih prihoda, sigurno dobar pokazatelj rada Poreske uprave, kao i struène i profesionalne procjene službenika koji procjenjuju rizik i dobrog voðenja postupka poreskih inspektora«, rekao je Milièkoviæ. Slièna je i situacija, kako je dodao, i kod poreza na dohodak fizièkih lica, koji takoðe predstavlja jedan od najznaèajnijih budžetskih prihoda. »U ovom sluèaju imamo procenat od dva odsto kontrolisanih poreskih obveznika i procenat utvrðenih u odnosu na ukupne obaveze iznosi 14 odsto. Može se i u ovom sluèaju govoriti o dobroj procjeni rizika i dobrim efektima u kontrolama, ako imamo u vidu da se kod ove vrste poreza radi o obraèunu poreza po odbitku, odnosno najveæim dijelom porezima i doprinosima na zarade«, naveo je Milièkoviæ. Prema njegovim rijeèima, PU ove godine zapoèinje realizaciju druge faze projekta Objedinjena naplata i registracija poreza i doprinosa, odnosno uvoðenje sistema objedinjene naplate poreza i doprinosa, koji obuhvata primjenu jedinstvenog Izvještaja o obraèunatim porezima i doprinosima. Ovaj Izvještaj zamjenjuje sedam prijava i tri zahtjeva za paušal i osam raèuna za uplatu. »Uvoðenjem ovog sistema se štedi vrijeme poreskim obveznicima, a dobijaju se i znaèajni podaci za fondove, budžet, a po potrebi i druge zainteresovane državne organe«, kazao je Milièkoviæ. U ovoj godini poèeæe i primjena Sistema automatske procjene rizika u kontroli i naplati javnih prihoda, sa ciljem procjene postojeæeg rizika, sprijeèavanje moguænosti da se postojeæi rizik poveæa, efikasan i objektivan izbor obveznika za kontrolu kao i definisanje izvora rizika kod plaæanja poreza. »Uvoðenjem ovog sistema rizik od gubitka budžetskih prihoda svešæe se na najmanji nivo u skladu sa evropskim standardima i znaèajno æe se poveæati efikasnost rada poreskih inspektora i službenika za naplatu prihoda«, oèekuju u PU. U PU smatraju da su spremni da uspješno sprovedu sve planirane aktivnosti. »U cilju sprovoðenja navedenih aktivnosti oèekujemo i maksimalnu saradnju poreskih obveznika, jer sve navedene aktivnosti Poreske uprave imaju cilj da pojednostave prijavljivanje i plaæanje poreskih obaveza, èime im ostaje puno više vremena za druge poslovne aktivnosti«, zakljuèio je Milièkoviæ. (kraj) bvm/jlb