Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Krizna dešavanja nameću potrebu obnavljanja robnih rezervi nakon dvije decenije, usljed skoka cijena goriva i ostalih proizvoda, upozorio je jedan od autora studije Ekonomskog fakulteta, o opravdanosti formiranja robnih rezervi, Bojan Pejović.

 

On je dodao da se ne isključuju i nestašice u nekim zemljama ukoliko se ratni sukobi nastave, prenos portal RTCG.

 

„Vlada, do usvajanja zakona i odluke o robnim rezervama, mora uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima i uvoznicima, te sklapti aranžmane kroz finansijske instrumente preče kupovine“, kazao je Pejović. 

 

On smatra da kod cjenovnog udara goriva, ukoliko se kriza produbi, Vlada mora djelovati ne samo kroz rezerve.

 

Ratni sukob na Bliskom istoku odražava se na cijene goriva i moguće nestašice u pojedinim zemljama, a posljedično i na rast cijena ostalih proizvoda. Male ekonomije, koje su poput domaće uvozno zavisne, mogle bi se suočiti sa poteškoćama, te su, prema riječima Pejovića, robne rezerve nužnost.

 

"U ovom prelaznom dijelu, Vlada mora raditi ono što je jedino moguće, a to je uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima koji postoje u Crnoj Gori, sa uvoznicima i potencijalno razmatrati sklapanje adekvatnih aranžmana kroz finansijski instrumente, da imaju prosto pravo preče kupovine za nabavku dodatnih količina roba za određeni vremenski period", rekao je Pejović.

 

Zbog finansijskih ograničenja, autori studije se zalažu za kratkoročne mjesečne nabavke u početnoj fazi i pravo preče kupovine. Inflacija je učinila svoje, te je neophodna ponovna procjena formirati ih u granicama Crne Gore.

 

"Procijenili da ukoliko se obezbijedi dovoljna količina robe za mjesečne potrebe Crne Gore, što je neki minimum, to bi bila ta vrijednost od nekih 21 milion za nabavku te robe i za godišnje održavanje. Naravno, ako vi želite da obezbijedite količinu za šestomjesečne, dvanaestomjesečne potrebe, onda se to multiplikuje pa dođe do tih 200 miliona, ali vjerujte nijedna zemlja nema tolike robne rezerve za godinu. To je prosto nemoguće", saopštio je Pejović.

 

Pravi efekat bi se postigao pažljivim kombinovanjem sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom.

 

"Ukoliko formiramo robne rezerve "preko noći" i uvezemo kompletnu robu za te potrebe, značajno ćemo povećati uvoz. Tu ćemo robu držati u skladištima, što neće imati razvojni potencijal i efekat, kao što bi to bilo ukoliko bi formirali robne rezerve od robe proizvedene u Crnoj Gori. Naravno to nije posao koji se može završiti za sedmicu ili mjesec. To je posao koji treba planirati", naveo je Pejović.

 

Kada je u pitanju gorivo, država ide u dobrom smjeru da formira strateške rezerve preko uprave za ugljovodonike i privatne kompanije. Do sada je formirano 44,26 hiljada metričkih tona rezervi, što obezbjeđuje kontinuitet u snabdijevanju u periodu od mjesec do mjesec i po.

 

Iz Ministarstva energetike i rudarstva sz poručili da snabdijevanje naftnim derivatima u ovom trenutku nije ugroženo, te su najavili nove cijene od iduće sedmice. Pejović smatra da je to prostor gdje država može intervenisati.

 

"Kako se poremećaj nastavi, dalje možda i multiplikuje, onda bi trebalo razmotriti da li je moguće kroz neke druge načine, a ne samo kroz rezerve, djelovati kako bi se cijene vratile na neki prihvatljiv nivo ili neki nivo koji uporedi se prethodnim nivoima", zaključio je Pejović.

 

Zakon o formiranju robnih rezervi i odluka o formiranju, kako je najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, brzo će se naći na Vladi i u Skupštini. Razmatra se dovoljnost svih proizvoda makar 30 do 60 dana kako bi odgovorili na razne globalne i lokalne izazove.

(kraj) nar