Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Međunarodni praznik rada radnici u Crnoj Gori dočekuju sa neizvjesnošću, saopštio je predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG), Vladimir Pavićević, i dodao da je Vlada pokazala veliko nepoštovanje prema radničkim organizacijama.

 

„Opšti kolektivni ugovor (OKU) je u krizi. Obračunska vrijednost koeficijenta u Crnoj Gori nije povećana 13 godina, a Vlada pokušava da odgovornost prebaci na sindikate i pokaže navodnu zabrinutost za realni sektor“, rekao je Pavićević za Dan.

 

On je kazao da je prosječna zarada u Crnoj Gori prošle godine bila oko 1,02 hiljade EUR, a da bi da nije bilo programa Evropa sad 1 i 2, koji su doprinose za zdravstveno osiguranje i dio za penzijsko prebacili u neto zaradu, iznoslila 880 EUR.

 

List piše da su uvećanje zarade po osnovu minulog, prekovremenog, noćnog i prazničnog rada, duži odmor, plaćeno odsustvo, otpremnine zbog odlaska u penziju i brojna druga prava od četvrtka upitni za oko 100 hiljada zaposlenih koji rade u djelatnostima bez granskih kolektivnih ugovora.

 

Zaposleni su, zahvaljujući nonšalantnom odnosu Vlade, dovedeni u situaciju da im ostvarivanje tih prava zavisi od dobre volje poslodavaca, jer novi OKU nije potpisan. Zaposleni su ovaj 1. maj dočekali sa "čestitkom" Vlade, koja je odbila povećanje zarada, dok se dostojanstveni rad za najmanje 150 hiljada radnika mjeri ispodprosječnom platom, a za njih oko 60 hiljada zaradom do 600 EUR. 

 

Pavićević je naveo da su prosječne zarade u državama regiona od 850 do hiljadu EUR, a da im nijesu ukinuti doprinosi, te i dalje imaju punjenje fondova za zdravstveno i penzijsko osiguranje.

 

„Pitamo koji je to stvarni ekonomski rast zarada u Crnoj Gori. Šta se desilo sa uređivanjem najnižih nivoa primanja? Ne sporimo da je bilo potrebno da se građanima sa najnižim primanjima omogući osnovna egzistencija, ali šta se desilo sa nivoom kvalifikacija zaposlenih“, pitao je Pavićević.

 

On je podsjeti da je po primanjima izjednačen širok dijapazon radnih mjesta, pa oni bez kvalifikacija primaju iste plate kao oni sa srednjom i višom stručnom spremom, te je obezvrijeđena škola, struka i rad. 

 

„Izjednačeni su penzioneri koji su radili 40 godina i 15 godina, pa je na taj način potpuno obezvrijeđen rad i doprinos građanina razvoju društva i države“, rekao je Pavićević.

 

On je pitao da li su uvođene zdrave ekonomske ili populističke mjere za dolazak i opstanak na vlasti.

 

„Kada je u pitanju zdravstveni sistem, pored svih političkih elita koje su bile na vlasti poslednjih decenija, jedino što ima javni zdravstveni sektor jesu ustanove koje je izgradila SFRJ. Medicinske sestre i tehničari u Crnoj Gori, poslije potpisivanja novog granskog kolektivnog ugovora, imaju koeficijent 7,56, što znači da medicinska sestra koja ima 20 godina staža ima platu 720 EUR. Da li će to motivisati mlade da rade taj posao i da nakon najavljenog članstva u EU ostanu u Crnoj Gori“, pitao je Pavićević.

 

On je tražio i odsgovor na pitanje kada će se napraviti novi klinički centar u Podgorici, koji će normalizovati kapacitete zdravstvenog sistema i omogućiti doktorima da kažu da imaju mjesta za prijem pacijenata. 

 

„Kada će se uraditi prava strategija razvoja zdravstvenog sistema, koja će na pravi način planirati kadrovske, prostorne i tehnološke kapacitete, kako bi javni sektor izdržao konkurenciju privatnog sektora i svim građanima obezbijedio adekvatnu zdravstvenu zaštitu“, upitao je Pavićević.

 

On je podsjetio na zahtjev USSCG da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa 90 na 100 EUR.

 

„Na godišnjem nivou to bi bio izdatak oko 80 miliona EUR. Vlada kaže da nema para. Vlada ima para za ekonomski eksperiment Velje brdo, gdje, po informacijama iz medija, samo za infrastrukturu treba izdvojiti 600 miliona EUR, a za izgradnju stambenih objekata mnogo više. Poređenja radi, za 600 miliona može da se izgradi novi klinički centar, 30-ak škola, desetine vrtića. Da bi ove brojke bile jasnije, izgradnja stambenog objekta sa 100 stambenih jedinica je Stambenu zadrugu zdravstvenih radnika Zdravstvo 2019. godine koštala 3,4 miliona EUR“, saopštio je Pavićević.

 

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević nije optimista da će se u skorijoj budućnosti poboljšati položaj radnika, prvenstveno materijalni. 

 

Očekivanja vezana za bolje uslove rada, kako smatra, manja su iz godine u godinu.

 

„Od sretnog doba socijalizma, kada su radnici 1. maj dočekivali zajedno, na druženjima, radovali se i pjevali, s pravom bili zadovoljni, jer su za uloženi rad imali adekvatnu satisfakciju. Već decenijama očekujemo da nam ovaj praznik rada bude sretan, ali su nam iščekivanja iz godine u godinu sve manja“, rekao je Rakočević.

(kraj) nar