Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Cijene elektriène energije uskoro moraju biti poveæane, a najveæe promjene oèekuju se kod crnogorskih domaæinstava, ocijenili su danas uèesnici Konferencije o reformi energetskog sektora u Crnoj Gori. “Pretpostavljam da veæ u ovoj godini postoji moguænost poskupljenja”, rekao je novinarima nakon Konferencije potpredsjednik Vlade i predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Branimir Gvozdenoviæ. “Na osnovu prvih analiza, vjerovatno æe se najveæa pomjeranja zahtijevati kod domaæinstava”. On nije mogao da precizira za koliko æe struja za domaæinstva da poskupi, veæ je najavio da æe uskoro biti gotova analiza. Agencija za energetiku je, kao je dodao, zadužena za izradu Tarifne politike. Za odreðivanje cijene struje ranije je bila nadležna Vlada, ali bi sada to trebalo da radi Agencija za energetiku, koja meðutim, ima rok do jula da preuzme sve nadležnosti. Prema ocjeni predsjednika Centra za zaštitu potrošaèa (CEZAP) Olge Nikèeviæ, ako sruja poskupi, neæe je moæi plaæati ni svaki peti graðanin Crne Gore, s obzirom na materijalnu situaciju. “Domaæinstva sada plaæaju jeftinu struju po cijeni koja nije realna, ali zbog ekonomskog stanja ne mogu plaæati višu”, smatra Nikèeviæ. “Od Vlade oèekujemo program zaštite socijalno ugroženih, vauèere za plaæanje, odreðen nivo potrošnje besplatno”. Premijer Milo Ðukanoviæ je u govoru na Konferenciji ocijenio izmjene tarifne politike kao neminovne, ali je najavio socijalne pakete za najugroženije. Kako orjentacioni podaci iz Elektroprivrede (EPCG) pokazuju, dosadašnje cijene elektriène energije od 4,06 centi za kilovat sat za domaæinstva niže su nego što sistem omoguæava, a isto važi i za direktne potrošaèe, Kombinat aluminijuma koji plaæa 2,044 i Željezaru, koju kilovat sat košta 2,5 centi. Meðu grupama potrošaèa sa niskonaponske mreže, cijene variraju od 3,97 centi do preko 14, koliko plaæa mala privreda. Predstavnik Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR) koja savjetuje Vladu i EPCG u reformama, Jan Braun /Ian Brown/, ukazao je da su problemi Crne Gore manja prosjeèna prodajna cijena struje od proizvodne, kao i jeftinija elektrièna energija za domaæinstva nego za privredu. To je, kako je rekao, nelogièno jer su troškovi dostavljanja energije kod domaæinstava veæi. “Zato tu postoje unakrsne subvencije, uzima se novac od industrije i prebacuje na domaæinstva”, rekao je Gordon. “Treba jasno definisati grupe potrošaèa koje treba subvencionisati, a to je veoma osjetljivo pitanje i težak zadata koji slijedi u bliskoj buduænosti”. On je podsjetio da je Crna Gora potpisala pravno obavezujuæi Ugovor o prikljuèivanju jedinstvenom energetskom tržištu jugoistoène Evrope i liberalizaciju do 2009. godine, koji predviða eliminisanje unakrsnih subvencija najkasnije do narednog ljeta. Potpisivanje Ugovora predviðeno je ranije potpisanim Atinskim sporazumom. Potpredsjednik Unije poslodavaca Predrag Drecun je bi rast cijena elektriène energije za poslodavce poskupio cijene, smanjio njihov profit i stvorio socijalne probleme. Subvencija najveæem potrošaèu energije u Crnoj Gori, Kombinatu aluminijuma (KAP) je, kako je ocijenio Gordon, znaèajan trošak koji plaæaju svi ostali. Gvozdenoviæ se ne slaže sa tom ocjenom. “Ne mislim da postoje bilo kakve subvencije kod odreðenih privrednih subjekata. Potrebno je prihvatiti pravila iz Atinskog sporazuma i u tom smislu æe privredni subjekti, prije svega regulatirna Agencija za energetiku ponuditi rješenja”, oèekuje Gvozdenoviæ. KAP godišnje potroši oko 1,5 milijardi kilovat sati energije, odnosno svaki treæi u Crnoj Gori. Predviðeno je da narednih nekoliko godina kompanija koja æe uskoro biti privatizovana, plaæa 2,044 centa za kilovat sat, uz korekcije shodno cijenama aluminijuma i struje na svjetskim berzama. U sluèaju da kompanija ubuduæe bude samostalno najbavljala struju, Crna Gora bi umjesto deficita, imala višak energije koji bi mogla da prodaje na tržištu. Direktor funkcionalne jedinice proizvodnja u EPCG Stevan Kneževiæ smatra da gubitak velikog i pouzdanog potrošaèa kakav je KAP toj kompaniji neæe nanijeti štetu, veæ æe ona tada moæi da podmiri domaæe potrebe i izveze višak od oko 300 miliona kilovat sati. “Kombinat aluminijuma u Mostaru kupuje elektriènu energiju i nema nikakvih problema da bismo je mogli plasirati. KAP je kao potrošaè povoljan, uzima konstantnu energiju, ali na slobodnom tržištu možemo naæi potrošaèa koji nije gori”, ocijenio je Kneževiæ. On je podsjetio da je tržišna cijena elektriène energije 3,2 centa za kilovat sat, koliko KAP plaæa treæinu energije za svoju potrošnju koju, shodno sporazumu sa Vladom sam uvozi. Knaževiæ je ocijenio da je EPCG u odnosu na ti cijenu konkurentna. EPCG može, kakoje saopštio, i da obezbijedi prenos elektriène energije sa Kosova ukoliko Rusal, vjerovatno buduæi vlasnik KAP-a, odluèi da je uvozi odatle. U EPCG ne oèekuju negativne posljedice u sluèaju privatizacije KAP-a, jer smatraju da æe Rusal investirati u proizvodnju elektriène energije korišæenjem crnogorskih resursa. Govoreæi o reformama u energetskom sektoru, ministar ekonomije Darko Uskokoviæ je podsjetio da su do sada privatizovani Jugopetrol, a slijedi prodaja Termoelektrane i Rudnika uglja u Pljevljima, kao i nekoliko malih elektrana. Gvozdenovæ je najavio da æe tender za prodaju akcija države u Termoelektrani i Rudniku biti objavljen za deset do 15 dana. “Šta æe se desiti ako buduæi vlasnik hidroelektrane Piva i termoelektrane Pljevlja odluèi da prodaje struju maðarskim ili holandskim preduzeæima? Šta æe nam Strategija razvoja energetskog sektora koju pripremamo ako nam je cilj privatizacija?”, upitao je Drecun. “Nalazimo se u raljama neoliberalizma èija obilježja na žalost poprima i zvanièna politika Crne Gore”. On je, kao i više uèesnika u raspravi, ocijenio da nema buduænosti energetskog sistema u Crnoj Gori bez gradnje novih izvora elektriène energije, a kao najpovoljnije je naveo male hidroelektrane i korišæenje alternativnih izvora. “Hoæe li Crna Gora imati efekata od gasa u svom podmorju, jer mi izvori kažu da se procjenjuje da je otkriveno preko tri milijarde kubnih metara. To je kolièina potrebna Italiji u narednih 60 godina”, saopštio je Drecun. To pitanje, smatra on, mora biti obuhvaæeno Strategijom razvoja. Deregulacija tržišta elektriène energije dio je reformi koje Vlada planira, a predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Momor Ðuroviæ je upozorio da njen osnovni cilj, ukidanje monopola, ni Evropa nije postigla. “On je samo transformisan i prenijet sa države na ologopolistièke kompanije. Komesar Evropske unije nedavno je konstatovao da elektroenergetsko tržište te zajednice nije slobodno više od deset odsto, a plina uopšte”, rekao je Ðuroviæ. Prema njegovoj ocjeni, reforma energetskog sektora u Crnoj Gori izgleda æe dovesti državu u poziciju da bude samo uvoznik elektriène energije. On se usprotivio kritici predstavnika Amerièke agencije za meðunarodni razvoj Majkla Bojda /Michale Boyd/ koji je rekao da u Strategiji ne treba da stoji cilj Vlade da eliminiše zavisnost Crne Gore od uvoza energije korišæenjem sopstvenih resursa. “To isto piše i u amerièkoj strategiji”, tvrdi Ðuroviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora jeste mala zemlja, ali bi željela da iskoristi sva sredstva da ne budemo uvoznici. Kako je kazao, ne treba trèati na slobodno tržište. Ðuroviæ je podsjetio da je nedavno, nakon što je Skupština usvojila Deklaraciju o zaštiti Tare Vlada odustala od gradnje hidrosistema Buk-Bijela, koji bi smanjio crnogorsku potrebu za uvoznom strujom. Protivnike gradnje Buk-Bijele najoštrije je kritikovao èlan Odora direktora KAP-a Vojin Ðukanoviæ, koji je saopštio da potrošnja energije u Crnoj Gori godišnje raste za pet odsto, što znaèi da æe za 20 godina deficit biti utrostruèen, na 4,5 milijardi kilovat sati godišnje. “Nedavna rasprava u Skupštini je pokazala svu tragiènost neznanja i opstrukcija pojedinih politièkih partija. To se samo jednom narodu baksuznom može desiti, a svi izigravaju pametnjakoviæe neke, sve protiv interesa naroda Crne Gore”, kazao je Ðukanoviæ. (kraj) dmc/kmh