Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Umjerena inflacija, smanjenje deficita platnog bilansa i rast depozita i štednje, najvažniji su prošlogodišnji rezultati Centralne banke Crne Gore (CBCG), smatra glavni ekonomista Dragana Ostojiæ. Ona je agenciji Mina-business rekla da je za ovu godinu planirana inflacija od osam odsto, dok je za 11 mjeseci prošle registrovano 9,3. »Ove godine je prvi put crnogorski bruto domaæi proizvod obraèunat po metodologiji nacionalnih raèuna, umjesto privrednih bilansa. Za deset mjeseci prošle godine registrovan je deficit platnog bilansa od oko 80 miliona EUR«, kazala je Ostojiæ. Depoziti se, tvrdi ona, posljednjih godina stalno uveæavaju i prošle su godine iznosili prosjeèno 84 miliona EUR, skoro èetvrtinu više od prosjeka iz 2001. »Krajem novembra, u bankama je bilo 15,8 miliona EUR štednje, oko èetiri puta više nego prije godinu«, rekla je Ostojiæ. CBCG æe se ove godine fokusirati na održavanje stabilnosti finansijskog sistema, prije svega veæu efikasnost bankarskog sektora i dovršavanje reforme platnog prometa. “Poèeæe kontrola na konsolidovanoj osnovi, ne samo banaka veæ i sa njima povezanih subjekata. Banke ove godine moraju, izmeðu ostalog, posjedovati najmanje èetiri miliona EUR kapitala, a stvoreni su uslovi za licenciranje novih finansijskih institucija”, kazala je Ostojiæ. U prvoj polovini godine planirano je izmiještanje bezgotovinskog i gotovinskog plaæanja iz CBCG u banke u svim opštinama osim Podgorice, u kojoj æe taj posao biti završen do kraja godine. Za distrubuciju gotovog novca planirano je pravljenje mreže regionalnih centara, a poèeæe i aktivnosti usmjerene na razvoj kratkoroènog tržišta hartija od vrijednosti. Crna Gora platni promet sa Srbijom trenuto obavlja preko stranih korespondentskih banaka, a CBCG je inicirala direktan rad srpskih i crnogorskih finansijskih preduzeæa. “Problem je nekonzistentan stav Narodne banke Jugoslavije, koja èesto mijenja zahtjeve. Kada je dinar proglašen konvertibilnim u tekuæim transakcijama tražila je da se u Crnoj Gori otvore dinarski raèuni za plaæanja prema Srbiji, što je prihvaæeno, a ponuðen je i model platnog prometa EU. NBJ nije htjela da dozvoli da se u Srbiji otvore euro raèuni za plaæanja prema Crnoj Gori”, kazala je Ostojiæ. Ona smatra da je problem i saldiranje, jer CBCG traži da ono bude dnevno, kako bi se banke saèuvale od kursnog rizika, što ne odgovara NBJ. Crna Gora, prema njenim rijeèima, nije koristila prvu tranšu postkonfliktne pomoæi Meðunarodnog Monetarnog Fonda (MMF) od 151 milion EUR odobrenih u januaru, kada je Savezna Republika Jugoslavija ponovo primljena u ovu instituciju. »Neophodno je riješiti dalje predstavljanje u MMF-u, a to je sporni dio ustavne povelje«, podsjeæa Ostojiæ. Osnovni dogovori sa stranim povjeriocima postignuti su 2001., kada su obaveze prema Svjetskoj banci reprogramirane na 22 godine, a Pariski klub odobrio otpis dvije treæine duga. »Uslijedili su pregovori sa pojedinim zemljama na bilateralnom nivou i do sada su potpisani ugovori sa Njemaèkom, Španijom, Holandijom, Belgijom, Norveškom, Rusijom, Švajcarskom, Austrijom, Švedskom, Francuskom i Sjedinjenim Amerièkim Državama. Sa Italijom su u toku tehnièki pregovori i konsolidacija podataka, a sa Japanom još nijesu poèeli«, objasnila je Ostojiæ. Ona je dodala da pregovori sa Londonskim klubom povjerilaca traju dugo, jer je bilo problematièno usaglašavanje podataka, a nastavak se oèekuje u februaru ili martu. Crna Gora je obaveze prema Londonskom klubu otkupila na sekundardnom tržištu, što znaèi da on ne postoji, podsjeæaju iz CBCG, ali je zainteresovana za pregovore zbog naknadnog obraèuna obaveza sa Srbijom. Ove godine je skoro milijardu DEM konvertovano u euro bez veæih smetnji, iako logistièki komplikovano, jer je CBCG morala prvo deponovati marke. Banke su poèele da obavljaju platni promet za klijente u Ulcinju i Baru, a u toku je tender za ovaj posao u herceg Novom, Budvi, Kotoru i Tivtu. Rehabilitovana je Montenegrobanka, koja je licencirana sa još èetiri banke, likvidirane su tri filijale i uveden steèaj u dva finansijska preduzeæa. Ostvareno je oko 60 miliona EUR prometa državnih zapisa, uz prosjeènu kamatnu stopa od 7,45 odsto. Obnovljena je saradnja sa Organizacija za evropsku saradnju i razvoj (OECD) i završene pripreme za ukljuèivanje u elektronski sistem meðunarodnih plaæanja SWIFT. (kraj) anf/kmh