Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Razlika u zaradama jedan je od glavnih faktora koji utiču na migraciju radne snage sa sjevera u područja Crne Gore koja imaju veći ekonomski potencijal, piše Dan.

 

Građanski aktivista i predsjednik NVO Multimedijal Montenegro, Željko Đukić, i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, ocijenili su da je rast zarada u javnom sektoru nauštrb privatnog, zabrinjavajući i da škodi privredi.

 

Đukić je kazao da cijena rada na sjeveru, u centralnom i južnom dijelu Crne Gore nije ista zbog disproporcije u razvoju tih regiona.

 

„Poznato je da je sjever manje razvijen i da su plate u realnom sektoru manje. To je jedan od razloga zbog kojih ljudi odlučuju da napuste sjever Crne Gore i presele se u Podgoricu ili na primorje. To je veliki problem za sjever, jer ne samo da utiče na broj stanovnika, već i na sveukupni razvoj privrede“, kazao je Đukić.

 

On je dodao da je to dobro za građane koji su se odlučili da napuste sjever iz razloga što su za isti posao 30 do 50 odsto više plaćeni.

 

Mulešković smatra da na odliv stanovništva sa sjevera, osim visine zarade, utiču razvijenost tržišta i infrastrukture, kvalitet života, mogućnosti za napredovanje, kao i dostupnost obrazovnog i zdravstvenog sistema.

 

„Kombinacijom nediversifikovane ekonomije, slabije infrastrukture i manjih mogućnosti za napredak, sjever gubi bitku sa ostalim djelovima Crne Gore, posebno sa Podgoricom, kao administrativnim centrom, i južnim dijelom, koji je turistički centar. Ipak, treba da budemo svjesni da uz ulaganja, te održive i razvojne politike, sjever može dostići nivo ostalih regija, jer ima potencijala“, rekao je Mulešković.

 

Zvanični podaci pokazuju da se veliki dio nerazvijenijih opština nalazi na sjeveru.

 

„Problematična je sezonalnost tokom ljetnjih perioda, kada ljudi iz ugostiteljstva koji tokom zime rade na sjeveru idu na primorje i u neke druge države u regionu, najviše u Hrvatsku. Na taj način dodatno štete razvoju ugostiteljstva, koji je direktno vezan za turizam na sjeveru Crne Gore, a koji tokom ljetnjih mjeseci postaje sve interesantniji našim građanima i ljudima iz drugih država“, kazao je Đukić.

 

Mulešković je ocijenio da je kroz saradnju lokalnih samouprava i državnih institucija neophodno raditi na unapređenju infrastrukture, koja predstavlja najveći problem za napredak.

 

„Takođe, u sklopu lokalnih, ali i nacionalnih politika neophodno je raditi na prepoznavanju i finansiranju potencijala sjevera koji još nijesu dovoljno iskorišćeni. Primjera radi, sjever Crne Gore, posebno uz problem klimatskih promjena, u budućnosti će imati sve veći prioritet i u turističkom sektoru, ali je za to neophodno raditi na povećanju kapaciteta“, saopštio je Mulešković.

 

Đukić je rekao da je Crna Gora jedna od rijetkih u kojoj su zarade u javnom sektoru veće nego u privatnom.

 

„Najveći konkurent crnogorskoj privredi zapravo su državne institucije i preduzeća, te lokalne samouprave, gdje se danas plaća rad prilično korektno. Nije problem visina plata u javnom sektoru i lokalnim samoupravama, problem je broj zaposlenih, odnosno broj džabalebaroša koji prima platu, a ne radi ništa“, neveo je Đukić.

 

On je dodao da građani vide da neko ne ide na posao ili ne radi ništa, a prima zaradu od 850 do 900 EUR, dok u privatnom sektoru za tu platu mora da radi po osam sati.

 

I Mulešković je saglasan da je zabrinjavajući trend rasta zarada u javnom sektoru koji one u privatnom ne mogu da isprate.

 

„Za održivi razvoj je neophodno da se razvija realna ekonomija i otvaraju nova radna mjesta u privredi, jer se na taj način rasterećuje budžet, povećavaju prihodi, a samim tim se otvara i mogućnost za veća ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju privrednih kapaciteta, što na kraju dovodi do diversifikacije kompletne ekonomije“, objasnio je Mulešković.

 

On je podsjetio da od produktivnosti privrede zavisi i finansijska situacija ekonomije.

 

„Novcem koji se dominantno ubira od privatnog sektora i građana, finansiraju se svi troškovi javne uprave. Bez jake ekonomije ne možemo očekivati stabilnost javnih finansija. Upravo zbog toga, glavni cilj svih država je da se kreira poslovni ambijent koji će biti stimulativan za rast realne ekonomije“, saopštio je Mulešković.

 

Prema Đukićevom mišljenju, država, zbog načina na koji se političari ponašaju, pravi problem i konkurenciju realnom sektoru i privredi.

 

„Crna Gora je loš primjer kako se političari ponašaju na pozicijama moći i kako ih zloupotrebljavaju da bi zapošljavali svoje prijatelje, kumove, glasače i rodbinu, čime dodatno štete privredi koja je, zapravo, finansirala cijelu državu. Preveliki broj ljudi u državnoj upravi, posebno džabalebaroša, jede ono što je zdravo u Crnoj Gori - realni sektor i privredu“, zaključio je Đukić.

(kraj) nar