Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Odluke Fiskalnog savjeta neće biti samo usmjerene prema Vladi i parlamentu, već i prema široj javnosti, saopštio je kandidat za člana Fiskalnog savjeta i finansijski konsultant Stevan Gajević.

 

On je na saslušanju održanom u ponedjejak kazao da iako odluke Fiskalnog savjeta nijesu obavezujuće, one bi trebalo da budu korektivne, prenosi Pobjeda. 

 

Prema njegovim riječima, Fiskalni savjet neće voditi fiskalnu politiku, ali očekuje da će korektivnim djelovanjem uticati na budžetsko planiranje, javni dug, poresku i socijalnu politiku i potrošnju i sprovođenje kapitalnih projekata. Odluke i rad Fiskalnog savjeta biće javan, a kako je Gajević naglasio, njegov fokus će biti na fiskalnim politikama.

 

“Imam osjećaj da treba voditi što konzervativniju fiskalnu politiku, barem malo prihodi da pređu rashode”, odgovorio je Gajević na pitanja poslanika.

 

Upitan da prokomentariše Fiskalnu strategiju Vlade, Gajević je ocijenio da je ona na neki način odražavala dobru volju i ono što se moglo očekivati na osnovu godina koje su joj prethodile, dodajući da je povećanje zarada izazvalo deficif fondova zdravstva i penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Pitanje je, kako je ocijenio, da li se to može nadoknaditi samo iz poreza na dodatu vrijednost (PDV) i akciza.

 

“Mislim da će Fiskalna strategija ispuniti očekivanja ako rat na Bliskom istoku prestane. Realno je moguće da se desi godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,5 odsto”, kazao je Gajević.

 

Sljeduje nam, kako je dodao, rast cijena robe, jer efekti ovog rata za državu kao što je Crna Gora koja je uvozno zavisna i uslužno orijentisana, jedino mogu biti negativni.

 

“Opet dolazimo do toga da je potrebno voditi konzervativnu fiskalnu politiku i smanjiti potrošnju”, smatra Gajević.

 

Akcize su, kako je kazao, trenutno dovoljno smanjene, pa bi dodatno smanjenje bilo diskutabilno sa aspekta prihoda. Nove izvore prihoda vidi u boljoj valorizaciji državnih resursa. Kao najveći rizik po budžet, Gajević vidi bruto zarade u javnom sektoru. Nakon reforme Evropa sad 1, kako smatra, trebalo je uraditi penzionu reformu, koja bi uključivala reformisanje državnog stuba i stimulaciju privatnih fondova.

 

Bratislav Pejaković, koji je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore, podsjetio je da je formiranje Fiskalnog savjeta jedna od evropskih obaveza, kroz koji bi trebalo da se poveća povjerenje investitora u naš ekonomski ambijent.

 

“Postojanje aktivnog, konstruktivnog i kritički nastrojenog Fiskalnog savjeta popravlja imidž države na međunarodnom tržištu kapitala što direktno utiče na niže kamatne stope prilikom zaduživanja”, kazao je Pejaković.

 

Na pitanja poslanika Pejaković je odgovorio da trenutni javni dug iznosi 63,5 odsto, a neto 53,5 odsto, zbog čega se ne boji posebne opterećenosti našeg javnog duga. Naglašava da je prosjek duga u EU 83 odsto, dodajući da nije problem u zaduživanju, ako se ta sredstva koriste produktivno.

 

Ekonomistkinja Lidija Martinović ocijenila je da bi formiranjem Fiskalnog savjeta Crna Gora pokazala svoju posvećenost pristupanja EU i usklađivanju sa pravnim i ekonomskim standardima, te jačanju institucionalnih kapaciteta.

 

“Iskustva pokazuju da ni najrazvijenije demokratije nijesu imune da svoje fiskalne politike stave u interes drugih grupacija, zato stručne i nepristrasne analize mogu da urade samo organi koji nijesu potčinjeni Vladi, kao što je Fiskalni savjet. To je nezavisni analitičar vladinih politika, jer bi u suprotnom izgubio suštinu svog postojanja”, kazala je Martinović dodajući da se javnim objavljivanjem analize može uticati na stavove stručne javnosti i građana.

 

Ona smatra da bi se javni dug mogao smanjivati tako što bi naredne godine novac koji pozajmimo da bismo vratili stare dugove, samo djelimično za to utrošili, uz refinansiranje kredita, a ostatak investirali. Dodatne prihode, kako je ocijenila Martinović, država osim od igara na sreću, može obezbijediti i od legalizacije. 

 

Ona je dodala da bi se u ovom trenutku moglo ići na smanjenje PDV-a na gorivo, kako bi se inflatorni efekat pokušao držati pod kontrolom.

 

Na javni poziv za članove Fiskalnog savjeta prijavio se i Slavko Rakočević koji je u međuvremenu povukao kandidaturu. Od ova tri kandidata po jednog bi trebalo da predlože predsjednik države i Vlade i odbor, a imenuje Skupština. Gajević i Martinović prošlog puta nijesu dobili podršku parlamenta.

(kraj) sam