Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Rješenja ponuđena kroz Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima nijesu dovoljno sveobuhvatna, posebno kada je riječ o angažovanju stranih radnika, smatraju predstavnici turističke privrede.

 

Turistička privreda smatra da novi zakon ne donosi ono što je bilo ključno – efikasnije i brže zapošljavanje sezonskih radnika, posebno stranaca, bez kojih je danas gotovo nemoguće iznijeti turističku sezonu, piše Pobjeda.

 

Umjesto suštinskog administrativnog rasterećenja, zakon je, prema ocjeni predstavnika sektora, ostao ograničenog dometa.

 

Aktuelni Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima djelimično je uvažio preporuke privrede, prije svega u dijelu automatizacije procesa u Poreskoj upravi (PU), uključivanja određenih kategorija domaće radne snage – nezaposlenih, studenata i penzionera i naknade u mjesecima van sezone.

 

Međutim, ograničavanje primjene zakona isključivo na državljane Crne Gore, prema riječima predsjednika Odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG), Ranka Jovovića, ostavlja turistički sektor bez odgovora na realne potrebe tržišta rada.

 

“Cilj ovoga zakona je bio uvođenje novog modela kojim bi se pojednostavile procedure zapošljavanja sezonskih radnika, naročito stranaca, u sektoru turizma, koji je jedan od najvažnijih sektora crnogorske ekonomije. Ovaj predlog zakona za „stalnog sezonca“ nije u potpunosti odgovorio na zahtjeve turističke privrede. Glavna zamjerka turističke privrede je to što ovim zakonom nijesu obuhvaćeni strani sezonski radnici”, rekao je Jovović za Pobjedu.

 

Sezonski rad nije marginalna pojava, već značajan segment tržišta rada i jedan od ključnih oslonaca turističke privrede. Na to ukazuje i podatak da se u sektoru smještaja i uslužnih djelatnosti u Crnoj Gori godišnje angažuje između 19 hiljada i 20 hiljada sezonskih radnika, što predstavlja oko 8,3 odsto ukupne zaposlenosti.

 

Upravo zbog toga, predstavnici sektora smatraju da sistem zapošljavanja mora biti administrativno jednostavan, brz i prilagođen realnim potrebama tržišta.

 

Kao dobar primjer Jovović navodi susjednu Hrvatsku u kojoj strani radnici čine gotovo polovinu sezonski zaposlenih u turizmu koja je uvela potpuno elektronsku proceduru izdavanja dozvole za boravak i rad, bez obaveze da strani radnik fizički boravi u zemlji tokom postupka.

 

“Time je uklonjena jedna od najvećih administrativnih barijera i sistem prilagođen realnim potrebama tržišta rada. Proces je dodatno ubrzan jer su registri ključnih institucija – zavoda za zapošljavanje, unutrašnjih poslova, penzijskog i zdravstvenog osiguranja i poreske uprave – međusobno uvezani, što omogućava automatsku razmjenu podataka i značajno smanjuje papirologiju”, objasnio je Jovović.

 

PKCG je predlagala da se i u Crnoj Gori uvede objedinjena elektronska prijava sezonskih radnika kroz jedinstveni veb portal, koji bi služio kao centralno mjesto komunikacije između institucija i podnosilaca zahtjeva – radnika ili poslodavaca.

 

“Tražili smo i pojednostavljene procedure za strane radnike, jer domaće radne snage jednostavno nema dovoljno”, istakao je Jovović.

 

Sa druge strane, Vlada obrazlaže da zakon donosi veću pravnu sigurnost sezonskim radnicima, uvodi kontinuitet radnog odnosa i obavezu produženog penzijskog i invalidskog osiguranja u periodima kada radnik faktički ne radi, te obavezu poslodavca da ponudi zaposlenje u narednoj sezoni.

 

Kako navode, cilj je stabilnije tržište rada, smanjenje sive ekonomije i veća privlačnost sezonskog zapošljavanja.

(kraj) jlb