Podgorica, (MINA) – Samoregulacija medija veoma je važno pitanje koje se nalazi na reformskoj agendi Crne Gore i zato je kljuèno da novinari složno odrede funkcionalno tijelo koje æe uspješno djelovati po tom pitanju, poruèio je Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Leopold Maurer. Na promociji medijskog nauènog èasopisa Medijska kultura, koja je održana veèeras u Podgorici, predstavljen je njegov drugi broj èija tema je Samoregulacija medija. Maurer je podsjetio da je Evropska Komisija u Strategiji proširenja nedavno navela da države koje se nalaze u procesu integracija moraju garantovati postojanje pluralistiènog, nezavisnog i kritièkog novinarstva. »EU je posveæena da državama koje se nalaze u procesu proširenja pomogne da stvore profesionalne i etièke medije. Mi æemo nastaviti da naglašavamo da je bitno da se predstavnici medija ponašaju i djeluju u skladu sa profesionalnom etikom i standardima«, rekao je Maurer. Prema njegovim rijeèima, u dostizanju visokih medijskih standarda samoregulacija ima kljuèno mjesto, a ona, kako je naveo, ima dva komplementarna cilja. »Promocijom i implementacijom profesionalnih i etièkih standarda samoregulacija pomaže stvaranju kredibilnosti medija u javnosti, a u isto vrijeme ona obezbjeðuje urednièku slobodu i štiti pravo novinara na nezavisnost, a dozvoljava da njegov rad bude prosuðivan profesionalno od strane njegovih kolega«, kazao je Maurer. On je dodao da je samoregulacija veoma važno pitanje koje se nalazi na reformskoj agendi u Crnoj Gori, i da zbog toga mediji moraju nezavisno odrediti model svoje samoregulacije u cilju stvaranja funkcionalnog tijela koje æe vršiti tu funkciju. »Zadovoljan sam što vidim da èasopis na kvalitetan naèin daje komparativnu analizu iskustva regiona a i nekih èlanica EU, po ovom pitanju«, zakljuèio je Maurer. Profesor Sveuèilišta u Dubrovniku, Ðorðe Obradoviæ, smatra da je diskutabilno da li neko ko ne zna pravila profesije može postupati etièki. «Ako ne znaju za etièka naèela profesije, ne mogu ih ni poštovati. Nužno je znati osnove struke,pa makar ih nauèiti kroz kurs", pojasnio je Obradoviæ. On smatra da je samoregulacija moguæa samo kod osoba koje, kako je naveo, znaju da novinarstvo mora da sadrži elemente taènosti, istinitosti, uravnoteženosti i nepristrasnosti. Obradoviæ je kazao da za razliku od medicine i prava, za koje je oduvijek bilo potrebno obrazovanje, postoje »otvorene« profesije u kojima nije bitno da li neko poznaje društvene norme i moral i da li je dovoljno pismen, veæ da je u njima bitna želja za profitom i volja za rad. "Jedna je prostitucija, a druga je novinarstvo". »Sve više država samoreguliše prostituciju da bi sprijeèile AIDS, vrijeme je da se i u sve više država reguliše novinarstvo. A to se ne može uraditi na bilo koji naèin da se ne bi ugrozila sloboda govora«, smatra on. Obradoviæ je moguænost regulacije novinarstva uporedio sa regulisanjem saobraæaja - da bi neko bio vozaè, ne mora završiti saobraæajni fakultet veæ samo položiti vozaèki ispit. »Tako da bi neko bio novinar, država mu može zatražiti 'vozaèku dozvolu', što bi podrazumijevalo pohaðanje osnovnog kursa novinarske profesije, koji bi sadržao osnove struke i njene etike, ljudskih prava, pravnih normi kao i politièkih i ekonomskih sistema«, pojasnio je on. Obradoviæ je dodao da jedino na taj naèin novinari koji nisu završili fakultet, a rade kraæe od pet godina u toj struci, mogu biti sposobni da uoèe i etièke propuste u praksi. Èasopis Medijska kultura prvi je regionalni projekat na prostoru jugoistoène Evrope koji se bavi medijskom problematikom. Ureðuju ga akademski i univerzitetski medijski èasopisi zemalja regiona – uz inicijatora iz Crne Gore, Medianali iz Dubrovnika, Mioko iz Novog Sada, Kultura komuniciranja iz Mostara. Pomoænik ministra kulture, Željko Rutoviæ, kazao je da traganje za naèinom osiguranja društvene odgovornosti medija podrazumijeva i zahtjeva temeljne principe zasnovane na deregulaciji, slobodi i nezavisnosti. »Obzirom da medijski proizvodi pored tržišnih vrijednost imaju kulturni, socijalni i politièki znaèaj, djelovanje medijskog sistema nezamislivo je bez samoregulatornih instrumenata u cilju poštovanja visokih etièkih i profesionalnih standarda«. (kraj) mib/drv