Podgorica, (MINA) - Govor mržnje u Crnoj Gori više nije izolovan incident, već postaje dio svakodnevice, upozorio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović i poručio da je borba protiv te pojave borba za ljude i dostojanstvo društva.

 

On je na predstavljanju Izvještaja o mapiranju govora mržnje u Crnoj Gori, u organizaciji Programske kancelarije Savjeta Evrope, poručio da borba protiv govora mržnje nije borba protiv riječi, već borba za ljude, za pravo da se živi bez straha, poniženja i isključenja.

 

Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, kazao da govor mržnje predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova savremenog društva i upozorio da se ta pojava u Crnoj Gori sve češće normalizuje, naročito u digitalnom prostoru. 

 

On je istakao da govor mržnje nije mišljenje, niti kritika. 

 

Prema riječima Milatovića, to je poruka da neko nije dobrodošao, da neko vrijedi manje, da treba da se ućutka, isključi, ponizi ili izbriše iz javnog prostora.

 

„Pozivajući se na nalaze nedavno završenog istraživanja, predsjednik je upozorio da govor mržnje u Crnoj Gori više nije izolovan incident, već pojava koja postaje dio svakodnevice“, navodi se u saopštenju. 

 

Milatović je dodao da se govor mržnje najviše širi u digitalnoj sferi, na društvenim mrežama i u komentarima na portalima, gdje počinje da izgleda kao nešto što je 'normalno" i „svuda prisutno'.“

 

Crna Gora, kako je naglasio, ne smije prihvatiti takav trend.

 

„Na to ne smijemo pristati. Nijedna država koja želi da bude demokratska i evropska ne može da prihvati takvu ‘novu normalnost’“, istakao je Milatović.

 

On je poručio da odgovor društva ne može biti samo reakcija nakon štete, već prevencija. 

 

Milatović je dodao da se mora graditi društvo koje prepoznaje granicu između slobode govora i govora koji ponižava, isključuje i podstiče na netrpeljivost.

 

On je ponovio da je potrebno da predmet Građansko obrazovanje dobije formalni status u obrazovnom sistemu, jer ima ključnu ulogu u borbi protiv polarizacije i radikalizacije. 

 

„Građansko obrazovanje uči mlade da razlikuju neslaganje od mržnje, da uvažavaju različitost i da konflikt rješavaju argumentima, a ne vrijeđanjem“, naveo je Milatović.

 

On je, kako je saopšteno, ukazao i na značaj medijske pismenosti u savremenom digitalnom okruženju.

 

„Medijska pismenost uči kako da prepoznamo manipulaciju, dezinformaciju i govor koji podstiče netrpeljivost. Ako ne učimo mlade kako da ‘čitaju’ svijet oko sebe, neko drugi će im ga objasniti kroz stereotipe, strah i podjele“, naveo je Milatović. 

 

On je istakao da ima posebnu obavezu da ličnim primjerom postavlja standarde javne komunikacije kroz način na koji govori i bira riječi, kao i da djeluje kao predsjednik svih građana, sa odgovornošću da spaja, a ne da dijeli.

 

Milatović je pozvao institucije da djeluju i da ne ćute i medije da budu odgovorni u prenošenju informacija. 

 

„Pozivam političare i funkcionere da vode primjero, jer povjerenje u institucije počinje od povjerenja u riječ onih koji ih predstavljaju. Pozivam škole da uče buduće generacije kritičkom promišljanju, kroz građansko obrazovanje i medijsku pismenost. A sve nas da u javni prostor vratimo pristojnost“, naveo je Milatović.
(kraj) mip/žug