Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Država je poslom u vezi sa projektom Možura, svjesno i umišljajno, dovedena u nepovoljan položaj, saopštio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica, optužujući bivšeg premijera Mila Đukanovića da za to snosi direktnu političku odgovornost.  

 

„Država je tim poslom svjesno i umišljajno dovedena u nepovoljan položaj i zato govorimo o korupciji na najvišem nivou. To je direktna politička odgovornost tadašnjeg premijera Đukanovića i ministra Vladimira Kavarića, a nadležni organi treba da utvrde i druge vidove odgovornosti“, naveo je Koprivica.

 

On je najavio da će sva dokumentacija biti dostavljena nadležnim institucijama kako bi se utvrdile činjenice i eventualna odgovornost za odluke koje su dovele do štete po interes države, kao i da li je ugrožen javni interes koji upućuje na postojanje korupcije.

 

„Građani Crne Gore imaju pravo da znaju kako su se donosile odluke o projektima vrijednim stotine miliona EUR i da li je u tim procesima javni interes bio zaštićen ili pogažen“, kazao je Koprivica.

 

On je saopštio da posjeduje nove činjenice u vezi sa projektom vjetroelektrane Možura, koje otvaraju ozbiljna pitanja o načinu na koji je tadašnja vlada, na čelu sa Đukanovićem, upravljala tim poslom.

 

Koprivica je podsjetio da je vlada u februaru 2015. godine stekla pravo da raskine ugovor za projekat vjetroelektrane Možura, jer investitor nije počeo gradnju u predviđenom roku, odnosno dva mjeseca nakon dobijanja građevinske dozvole, koja je izdata sredinom decembra 2014. godine.

 

„Država je u tom trenutku imala tri snažna instrumenta zaštite javnog interesa na raspolaganju - pravo na raskid ugovora, naplatu bankarske garancije od 1,5 miliona EUR i mogućnost raspisivanja novog tendera, uz korišćenje već stečene dokumentacije, dozvola i tehničkih analiza. Međutim, tadašnja vlada nije iskoristila nijedan od njih“, rekao je Koprivica.

 

On je naveo da je, umjesto toga, tadašnje Ministarstvo ekonomije angažovalo je advokatsku kancelariju Moravčević, Vojnović i partneri da pripremi pravno mišljenje o daljem postupanju države, kao i o tome da li da se projekat prenese na zainteresovanu Enemaltu. 

 

„Dokumentacija do koje smo došli pokazuje da ta advokatska kancelarija nije bila samo savjetnik države, već je, u isto vrijeme, imala i poslovni sa Enemaltom, državnom energetskom kompanijom Malte, koja je kasnije postala vlasnik projekta Možura“, objasnio je Koprivica.

 

On je kazao da je advokatska kancelarija dobila od Enemalte i specijalno punomoćje da je zastupa u postupku preuzimanja i od kompanije Cifidex, preko koje je realizovana kontrola nad projektom.

 

„Upravo ta kancelarija je vladi i ministarstvu davala pravna mišljenja i tumačenja o prenosu koncesije i vlasništva nad projektom. Drugim riječima, ista advokatska kancelarija je savjetovala državu da li i kako da odobri prenos projekta, dok je paralelno imala punomoćje da zastupa kompaniju koja taj projekat preuzima“, saopštio je Koprivica.

 

On je dodao da je tokom 2018. godine kompanija Možura Wind Park, u vlasništvu Enemalte, isplatila toj kancelariji oko 67 hiljada EUR po osnovu šest faktura. 

 

Koprivica je upozorio da te činjenice otvaraju ozbiljno pitanje sukoba interesa i integriteta pravnog savjetovanja koje je država tada dobila.

 

„U slučaju Možura centralno pitanje nije šta su radile kompanije, već ko je u vladi odlučio da država odustane od prava da raskine ugovor i naplati garanciju i zašto je za savjetovanje izabrala upravo advokatsku kancelariju koja je zastupala kompaniju koja će preuzeti projekat“, rekao je Koprivica.

 

On smatra da izbor advokatske kancelarije koja je savjetovala državu i istovremeno zastupala kompaniju koja preuzima projekat Možura, otvara ozbiljnu sumnju da je cijeli posao bio dio unaprijed pripremljen, te da nije traženo objektivno mišljenje kao osnov za odlučivanje, već je pripreman teren koruptivne transakcije sa nesagledivim posljedicama.

 

„Odluke koje su tada donesene dovele su do toga da država od pozicije u kojoj je mogla raskinuti ugovor i naplatiti bankarsku garanciju dođe u situaciju da projekat završi u rukama drugih kompanija kroz niz transakcija u kojima su posrednici ostvarili višemilionske profite razvijajući koruptivne šeme“, saopštio je Koprivica.

 

On je podsjetio da je projekat Možura predmet međunarodnih istraga i istraživanja malteške novinarke Daphne Caruane Galizie, koja je istraživala korupciju povezanu sa tim poslom i koja je ubijena 2017. godine. 

 

„Utoliko je jača naša obaveza da istina izađe na vidjelo do kraja“, poručio je Koprivica.

 

On je dodao da se, nakon svega, postavlja pitanja ko je u vladi odlučio da država odustane od svojih prava i zašto je izabran savjetnik koji radi za drugu stranu?

 

„Ko se usudio da odustane od zaštite javnog interesa i naplate 1,5 miliona eura garancije“, pitao je Koprivica.

(kraj) nar/sam