Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Model takozvanog kondo hotela u Crnoj Gori, koji je zamišljen kao podsticaj razvoju elitnog turizma, u praksi u pojedinim slučajevima dovodi do ozbiljnih finansijskih posljedica po javni sektor, ocijenio je predsjednik Odbora direktora preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Zoran Lakušić.

 

On je kazao da je sistem kondo hotela u ovom obliku uveden je dok je na vlasti bila Demkratska partija socijalista (DPS), radi stimulisanja izgradnje visokokvalitetnih hotelskih kapaciteta.

 

Kondo hotel je turistički objekat u kojem su apartmani u privatnom vlasništvu, ali moraju biti u funkciji hotela, što znači da se izdaju turistima preko jedinstvenog operatera i ne koriste za stalno stanovanje.

 

Prema riječima Lakušića, suština ovog modela je da objekat funkcioniše kao hotel, a ne kao klasična stambena zgrada.

 

“Problem nastaje kada se ovaj koncept zloupotrijebi. U praksi se dešava da se objekat prijavi kao hotel kako bi investitor ostvario povoljnije uslove, niže komunalne naknade i druge fiskalne olakšice, a potom se apartmani prodaju i koriste kao stanovi ili izdaju mimo hotelskog sistema. Na taj način objekat faktički prelazi iz turističke u stambenu funkciju, iako se formalno i dalje vodi kao hotel”, naveo je Lukušić u saopštenju.

 

Ovakva praksa, kako tvrdi, ima direktne finansijske posljedice.

 

“Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i lokalne samouprave na ovaj način trpe značajne gubitke, koji se na nivou sistema mogu mjeriti milionima eura, jer se naknade obračunavaju prema formalnoj, a ne stvarnoj namjeni objekata. Time se umanjuju prihodi koji su ključni za finansiranje i održavanje vodovodne i komunalne infrastrukture”, upozorio je Lakušić.

 

Prema njegvim riječima, posebno zabrinjava činjenica da je riječ o sistemu od strateškog značaja za vodosnabdijevanje primorja, koji mora imati stabilne i predvidive izvore finansiranja.

 

Svako umanjenje prihoda direktno utiče na njegovu sposobnost da odgovori rastućim potrebama, naročito u uslovima ubrzane urbanizacije i sve većeg pritiska na resurse.

 

“Istovremeno, lokalne samouprave ostaju uskraćene za značajna sredstva koja su neophodna za razvoj infrastrukture i unapređenje kvaliteta života građana. Umjesto toga, stvara se praksa u kojoj pojedini investitori ostvaruju značajnu dobit, dok se dio troškova prebacuje na javni sektor”, rekao je Lakušić.

 

Ključni problem, kako je naveo, dodatno produbljuje nedostatak efikasne kontrole i dosljedne primjene zakona.

 

“Iako propisi jasno definišu da kondo hoteli moraju funkcionisati kao hoteli, u praksi često izostaje provjera njihove stvarne namjene, kao i mehanizmi za retroaktivnu naplatu razlike u naknadama u slučajevima kada se utvrde nepravilnosti”, dodao je Lakušić.

 

Zbog svega navedenog, kako je poruči, jasno je da postojeći pristup zahtijeva ozbiljno preispitivanje i unapređenje, posebno u dijelu kontrole stvarne namjene objekata i dosljedne primjene zakonskih rješenja.

 

Neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme koji će obezbijediti da se sve obaveze obračunavaju u skladu sa realnim korišćenjem prostora, a ne formalnim statusom na papiru.

 

“U suprotnom, nastaviće se praksa u kojoj se privatni interesi ostvaruju na štetu javnog interesa, dok će gubici, koji se već sada procjenjuju na milionske iznose, dugoročno ugrožavati stabilnost ključnih infrastrukturnih sistema i održivi razvoj države”, zaključio je Lakušić.

(kraj) jlb