Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Usvajanje Predloga zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima bi, bez dodatnih izmjena, predstavljalo grešku, jer bi se dobilo normativno rješenje koje ne rješava ključni problem - nedostatak radne snage, smatra turistički poslenik i direktor Comp Comerca, Ranko Jovović. 

 

„Najveća greška bi bila da se zakon usvoji bez dodatnih izmjena, koje bi uključile strane radnike i punu digitalizaciju sistema. U tom slučaju, dobili bismo normativno rješenje koje formalno uređuje sezonski rad, ali ne rješava ključni problem – nedostatak radne snage“, rekao je Jovović agenciji Mina-business.

 

On je kazao da bi bez funkcionalnog i operativnog sistema zapošljavanja, posebno u dijelu angažovanja stranaca, turistička privreda i dalje ostala suočena sa istim ograničenjima, što dugoročno može uticati i na konkurentnost crnogorskog turizma u regionu.

 

Predloženi zakon, prema riječima Jovovića, predstavlja pokušaj da se sistemski uredi oblast sezonskog zapošljavanja kroz uvođenje kategorije „stalnog sezonca“.

 

„U tom dijelu su određene sugestije privrede djelimično uvažene. Prije svega, mislim na automatizaciju dijela procedura kroz Poresku upravu, uključivanje određenih kategorija domaće radne snage poput nezaposlenih, studenata i penzionera, kao i na uvođenje naknade u mjesecima van sezone, čime se pokušava obezbijediti kontinuitet angažmana“, precizirao je Jovović, koji je i predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG).

 

On je dodao da predviđena obaveza da poslodavac plaća doprinose i u periodu kada radnik faktički ne radi, otvara vrlo konkretno pitanje održivosti takvog modela u turizmu i ugostiteljstvu. 

 

„Ove djelatnosti funkcionišu u izrazito sezonskim uslovima, gdje je najveći dio prihoda koncentrisan u ograničenom dijelu godine. Uvođenjem cjelogodišnje obaveze doprinosa za sezonsku radnu snagu, trošak rada se prenosi i na periode smanjene poslovne aktivnosti, što značajno utiče na ukupnu ekonomiku poslovanja“, objasnio je Jovović.

 

On smatra da treba imati u vidu i obim sezonskog rada, te da se u sektoru smještaja i uslužnih djelatnosti godišnje angažuje između 19 i 20 hiljda sezonskih radnika, odnosno oko 8,3 odsto ukupne zaposlenosti. 

 

„Upravo zbog tog obima, finansijska konstrukcija zakona mora biti pažljivo postavljena kako bi bila održiva u praksi, a sistem zapošljavanja administrativno jednostavan, brz i prilagođen realnim potrebama turističke privrede“, poručio je Jovović.

 

Kada je riječ o sektoru koji zapošljava desetine hiljada sezonaca, jasno je, prema njegovim riječima, da svaka nova obaveza po osnovu doprinosa ima značajan finansijski efekat. 

 

„Produženo plaćanje doprinosa van sezone za poslodavce znači fiksiranje troška rada tokom cijele godine, bez obzira na intenzitet poslovanja. U takvim uslovima teško je očekivati punu primjenu zakona bez pratećih mjera podrške“, kazao je Jovović.

 

On je podsjetio da je privreda ukazivala da bi održiv model podrazumijevao određene vidove subvencionisanja ili poreskih olakšica, posebno u mjesecima kada nema punog obima rada. 

 

„Bez takvih mehanizama postoji realan rizik da zakon ostane ograničenog dometa u praksi, jer finansijski teret ostaje dominantno na poslodavcima“, saopštio je Jovović.

 

Na pitanje da li je predloženo zakonsko rješenje došlo kasno u odnosu na predstojeću turističku sezonu, on je odgovorio da turistički sektor funkcioniše po principu ranog planiranja. 

 

„Proces zapošljavanja, ugovaranja i organizacije radne snage počinje znatno prije početka same sezone. U tom smislu, svaka nova zakonska obaveza uvedena neposredno pred sezonu otežava prilagođavanje poslovnih planova“, naveo je Jovović.

 

On smatra da postoji realna mogućnost da će dio poslodavaca u početnoj fazi nastaviti da koristi postojeće modele zapošljavanja, dok ne sagleda sve administrativne i finansijske implikacije novog rješenja. 

 

„Upravo zato smo insistirali da sistem bude administrativno jednostavan i brz, jer samo takav može biti operativno primjenjiv u sezonskim uslovima“, objasnio je Jovović.

 

On je saopštio i da se najveća i suštinska zamjerka turističke privrede na predloženo zakonsko rješenje odnosi na to što ne obuhvata strane sezonske radnike.

 

„Jedan od osnovnih ciljeva ovog zakona trebalo je da bude pojednostavljenje procedura zapošljavanja sezonske radne snage, naročito stranaca, imajući u vidu hronični nedostatak radnika u turizmu. Međutim, predloženo rješenje ostalo je ograničeno na domaće državljane, čime je izostavljen segment koji je danas ključan za funkcionisanje turističke privrede“, kazao je Jovović.

 

On je podsjetio da je u praksi gotovo nemoguće iznijeti turističku sezonu bez radnika iz inostranstva, jer domaće radne snage nema dovoljno. 

 

„Ako se zakonom ne uređuju radne dozvole, boravišne procedure, rokovi izdavanja dokumentacije i administrativni tok zapošljavanja stranaca, ne može se očekivati rješavanje problema nedostatka sezonske radne snage“, objasnio je Jovović.

 

On je naveo primjer Hrvatske, gdje je uvedena potpuno elektronska procedura izdavanja dozvola za boravak i rad, bez obaveze da strani radnik fizički boravi u zemlji tokom postupka. Registri ključnih institucija su međusobno uvezani, što omogućava automatsku razmjenu podataka i značajno smanjuje papirologiju.

 

Slični modeli, kako je dodao, postoje i u drugim turistički razvijenim zemljama EU - Španija i Italija primjenjuju kvotne sisteme i pojednostavljene procedure, Austrija model bodovanja za deficitarna zanimanja, Njemačka centralizovane digitalne servise, dok Grčka kroz bilateralne sporazume unaprijed obezbjeđuje sezonsku radnu snagu.

 

„Ta praksa jasno pokazuje da stabilan sistem sezonskog zapošljavanja podrazumijeva uključivanje stranih radnika kao sastavnog dijela tržišta rada, uz visoku digitalizaciju procedura“, rekao je Jovović.

 

On smatra da je predloženo rješenje prepoznalo određene kategorije domaće radne snage – nezaposlene, studente i penzionere, te uvelo elemente kontinuiteta i naknade van sezone, što može doprinijeti većoj sigurnosti angažmana. 

 

„Međutim, da bi sezonski rad bio zaista privlačan domaćim radnicima, sistem mora biti administrativno jednostavan, brz i predvidiv u praksi. Sezonski rad predstavlja značajan segment tržišta rada i zato procedura zapošljavanja mora biti prilagođena realnim potrebama – bez komplikovanih postupaka i institucionalnih zastoja“, saopštio je Jovović.

 

On je dodao i da je privreda predlagala objedinjenu elektronsku prijavu sezonskih radnika kroz jedinstveni veb portal, kao centralno mjesto komunikacije između institucija i podnosilaca zahtjeva, uz međusobno povezane registre i automatsku razmjenu podataka. 

 

„Time bi se značajno smanjila administracija i ubrzale procedure“, rekao je Jovović.

(kraj) nar/jlb