Podgorica, (MINA) - Pitanje položaja žena nije samo pitanje pravde prema ženama, to je pitanje kvaliteta demokratije, poručila je potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava, Ivana Jelić.

 

Ona je to kazala na panel diskusiji “Prava, pravda, akcija - Za sve žene i djevojčice”, koju je u Podgorici organizovala Delegacija Evropske unije (EU) povodom Međunarodnog dana žena.

 

Jelić je podsjetila da je Crna Gora dio evropskog sistema zaštite ljudskih prava i da je njen demokratski razvoj duboko povezan s evropskim pravnim i vrijednosnim prostorom.

 

“Pitanje položaja žena nije samo pitanje pravde prema ženama, to je pitanje kvaliteta demokratije”, kazala je Jelić. 

 

Prema njenim riječima, demokratija nije samo procedura izbora institucija, već ona zavisi od toga ko donosi odluke i koliko donosioci odlika imaju senzibiliteta i drugačijih iskustava koja mogu da razumiju. 

 

“Polovina društva su žene, ili veća polovina, a ako polovina društva nema jednaka prava onda demokratija nije potpuna”, kazala je Jelić.

 

Ona je naglasila značaj prisustva žena u institucijama - u politici, akademiji, ekonomiji, ali u pravosuđu. 

 

“Sudovi imaju posebnu odgovornost, sudije postavljaju standarde koji utiču na čitava društva”, kazala je Jelić, ističući da je zato raznolikost u sudnicama krucijalna.

 

Jelić je rekla da je Evropski sud za ljudska prava razvio snažne sisteme zaštite žena u razlicitim aspektima, a posebno kada su u pitanju nasilje i diskriminacija.

 

Prema riječima Jelić, rodno zasnovano nasilje ostaje jedan od ključnih oblika kršenja ljudskih prava žena u Evropi. 

 

Ona je ukazala i na to da femicid nije još svuda normiran kao posebno krivično djelo, dodajući da mora uputiti kritiku svim državama koje to nijesu učinile.

 

Jelić je kazala da se drugi izazov odnosi na ekonomsku nejednakost, koja uključuje razlike u platama i nedovoljnoj zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama.

 

Treći izazov odnosi se, kako je dodala, na učešće žena u javnom životu koje je danas praćeno novim oblicima pritisaka.

 

Jelić je kazala da je i pitanje povjerenja u institucije jedan od izazova o kom se, kako je navela, manje govori.

 

“Mlade generacije danas s pravom postavljaju pitanje da li institucije zaista štite prava svih i da li pravo funkcionište jednako za sve”, navela je Jelić.

 

Prema njenim riječima, odgovor na to pitanje u velikoj mjeri zavisi od toga koliko su institucije otvorene, inkluzivne i sposobne da razumiju realne društvene probleme.

 

“Upravo zato je važno da pravni sistem bude raznolik, da uključuje različita iskustva, perspektive i glasove”, rekla je Jelić, dodajući da su ta pitanja važna i za Crnu Goru.

 

“Rodna ravnopravnost nije pitanje simbolike, niti forme. Ona je pitanje kvaliteta institucija i ona je pitanje demokratije. Društva u kojima žene učestvuju u donošenju odluka imaju stabilnije institucije, osjetljiviji pravni sistem i veće povjerenje građana u pravdu”, rekla je Jelić.

 

Kako je dodala, zato Dan žena nije samo podsjetnik na prošlost i borbe koje su vođene za ravnopravnost, već podsjećanje da je ravnopravnost stalni proces kom treba da doprinesu sve generacije.

 

Jelić je podsjetila da u izgradnji pravednih i odgovornih institucija leži i suština evropskog projekta.

 

“Vjerujem da će Crna Gora uskoro biti članica familije EU i da će ova generacija značajno doprinijeti punom osvarivanju zaštite ljudskih prava, vladavine prava i demokratije, koji treba da postanu normalan dio svakodnevice, a ne apstraktan ideal ili floskula”, kazala je Jelić. 

 

Ona je kazala i da Crna Gora, u kontekstu svih država koje su dio sistema Evropskog suda za ljudska prava, nije među najgorim primjerima u oblasti ljudskih prava žena. 

 

“Crna Gora je daleko od najgoreg, možda među boljima, ali to nije dovoljno”, naglasila je Jelić.

 

Zamjenik šefa Delegacije EU Rikardo Seri podsjetio je da se Međunarodni dan žena slavi više od vijeka i da je on uvijek prilika da se razmisli o posvećenosti poboljšanju prava i položaja žena. 

 

“Rodna ravnopravost i ženska prava ostaju jedan od ključnih izazova našeg vremena”, kazao je Seri, podsjećajući da žene čine manje od jedne trećine mjesta u parlamentima u svijetu.

 

On se osvrnuo i na konflikte i ratove koji su aktuelni u svijetu, navodeći da većinu odluka o ratovima donose muškarci.

 

Seri je podsjetio i na činjenicu da je skoro jedna od tri žene na svjetskom novou iskusila neku vrstu fizičkog ili psihičkog nasilja.

 

“Kako sada stoje stvati, potrebno nam je 162 godine da zatvorimo globalni jaz u političkom vođstvu između žena i muškaraca”, kazao je Seri.

 

On je rekao da je rodna ravnopravnost jedan od prioriteta EU i da imaju još mnogo toga da urade u okviru država članica, iako su neke od njih prilično napredne. 

 

“Ovo je jedan od naših prioriteta, nešto za čim teže lideri u EU”, kazao je Seri.

 

Kako je naglasio, to je veoma važno pitanje i u kontektu pristupanja Uniji, što je posebno bitno za Crnu Goru kao naprednog kandidata u pregovorima.

 

“Prava žena su dio naše agende osnovnih prava, a to uključuje rodnu ravnopravnost i borbu protiv diskriminacije. To je ono što nazivamo fundamentalnim pravima, sastavni je dio ljudskih prava, upravljanja, vladavine prava”, kazao je Seri.

 

On je istakao da su to oblasti za koje EU insistira od novih zemalja članica da ih u potpunosti poštuju.

 

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović ukazala je na značaj reforme obrazovanja u kontekstu priče o rodnoj ravnopravnosti i udžbenika koje je potrebno mijenjati.

 

“Bez reforme obrazovanja nema ni reforme crnogorskog društva”, kazala je Jakšić Stojanović.

 

Kako je dodala, država može zatvoriti sva poglavlja sa EU, ali sve reforme moraju da sprovedu ljudi.

 

“A da bi oni to mogli moramo da mijenjamo obrazovni sistem”, kazala je Jakšić Stojanović. 

 

Prema njenim riječima, u udžbenicima se rijetko pominju žene, iako postoje mnoge koje su primijenile crnogorsku kulturu, nauku i istoriju. 

 

“Stvari se nijesu mnogo promijenile u obrazovanju i udžbenicima iz više oblasti kada je u pitanju tretiranje rodne ravnopravnosti”, kazala je Jakšić Stojanović.

 

Ona je pojasnila da je urađena analiza udžbenika i načina na koji se tretira rodna ravnopravnosti, dodajući da će ona biti osnov za reformu obrazovanja i za nove udžbenike u Crnoj Gori.

 

Odgovarajući na pitanje o pozicijama žena u obrazovnom sistemu, Jakšić Stojanović je kazala da ima dosta žena na rukovodećim pozicijama u obrazovnim ustanovama, osim na onim najvišim poput rektora Univerziteta Crne Gore ili članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU). 

 

“Kada je u pitanju broj žena na rukovodećim pozicijama u obrazovanju tu smo najviše odmakli - vrtići, osnovne i srednje škole na rukovodećim pozicijama uglavnom imaju žene”, kazala je Jakšić Stojanović.

 

Kada su u pitanju visokoškolske ustanove, kako je dodala, sve je više žena na rukovodećim pozicijama.

 

“Ali smo, sa druge strane, imali samo jednu rektorku”, kazala je Jakšić Stojanović, ukazujući i na nedovoljan broj žena u CANU-u, uprkos velikom broju uspješnih žena naučnica.

 

Izvršna direktorica Televizije Vijesti Marijana Bojanić govorila je o ulozi medija, podsjećajući da žene predstavljaju veći broj uposlenica u medijima.

 

“Žene u Crnoj Gori spremnije su od muškaraca da izađu javno i kažu ono što misle, spremnije su da samoinicijativno djeluju i čini mi se da se slabije uključuju u interesne skupine koje muškarci prave”, kazala je Bojanić.  

 

Bojanić je poručila da demokratije nema bez snažnih i profesionalnih medija, dodajući da snažnih medija nema bez snažnih i profesionalno orjentisanih žena. 

 

“Biti novinarka u Crnoj Gori nije lako, biti žena u medijima u Crnoj Gori nije nimalo lako”, navela je Bojanić. 

 

Ekološka aktivistkinja Zenepa Lika ukazala je na značaj ekološkog aktivizma i izazove i pritiske sa kojima se se oni koji se bore za zaštitu životne sredine susrijeću.

 

Ona je ukazala na stereotipne stavove u Crnoj Gori prema ženama, ali i na žene koje su je, kako je kazala, inspirasle svojom snagom.

 

Lika je kazala da se u Crnoj Gori prostor jako loše tretira i da je to oblast njene borbe.

 

“Prostor ne može da se obnovi, kada ga jednom razorite nikada ga ne možete vratiti u prvobitno stanje”, rekla je Lika. 

 

On je poručila da se bori za očuvanje crnogorskog identiteta i njenog prostora, navodeći da joj je velika motivacija činjenica da je Crna Gora jedina država na svijetu koja je Ustavom određena kao ekološka.

 

“Ako znate da ste na pravoj strani i da se borite za javni interes onda to apsolutno nije teško, već vam je to satisfakcija”, poručila je Lika. 

 

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Biljana Zeković kazala je da je Međunarodni dan žena prilika da se razgovara o značaju rodne ravnopravnosti, ali i izazovima i odgovornostima koje svi imaju u postizanju jednakosti u društvu.

 

Ona je naglasila da pitanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje koje se tiče žena, već da o njemu moraju da govore svi. 

 

“Na svima nama je da radimo na tome i da ne prenosimo stereotipe o muško - ženskim ulogama”, kazala je Zeković.

 

Prema njenim riječima, pravda i pravo moraju biti zajednička akcija - i žena i muškaraca.

(kraj) sel