Podgorica, (MINA) – Zakoni o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o unutrašnjim poslovima ograničavaju ljudska prava i krše međunarodne standarde, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i najaili da će podnijeti inicijative za ocjenu njihove ustavnosti nakon objavljivanja u Službenom listu.

 

Skupština Crne Gore ponovo je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u,  nakon što ih je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje, zbog nedostataka na koje su ukazivali on, opozicija i nevladin sektor.

 

Iz HRA-a su iskazali protest zbog ponovnog izglasavanja zakona koji, kako su naveli, sužavaju ljudska prava protivno međunarodnim standardima i koji su izrađeni mimo demokratske procedure i javne rasprave.

 

“Umjesto da ujedine sve snage za neophodan napredak u vladavini prava i demokratiji radi ulaska u Evropsku uniju, partije vladajuće većine jedne drugoj čine ustupke i dijele kolač vlasti na štetu ljudskih prava i opšteg interesa”, rekli su iz HRA-a.

 

Oni su podsjetili da je izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima omogućeno da  Ministarstvo unutrašnjih poslova do kraja naredne godine zapošljava službenike bez kontrole Uprave za ljudske resurse, kadrovskog plana i javnog oglašavanja, po kriterijumima koje određuje ministar putem komisije koju sam imenuje.

 

Time se, smatraju u HRA, otvara prostor za netransparentno i politički motivisano zapošljavanje.

 

Iz te nevladine organizacije su kazali da se zakonskim izmjenama automatski oduzimanje zvanja i prestanak radnog odnosa za policijske službenike zbog navodnih bezbjednosnih smetnji, a bez mogućnosti izjašnjavanja i  odbrane, čak i retroaktivno.

 

Zakonom je omogućeno i odlučivanje o bezbjednosnim smetnjama od strane komisije koju imenuje ministar, u tajnom postupku, bez obaveze pribavljanja mišljenja ANB i uz mogućnost zasnivanja odluka na nepotvrđenim informacijama, kao i primjena istog režima na kandidate za Policijsku akademiju i zapošljavanje u policiji, uprkos ranijim nalazima Ombudsmana da takva praksa nije u skladu s Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

 

Iz HRA su kazali da se, drugim usvojenim zakonom, zadržavaju široka ovlašćenja ANB da bez sudskog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa, organa uprave, lokalne samouprave i drugih subjekata, uprkos preporukama međunarodnih tijela za uvođenje sudske kontrole, a da bez sudskog nadzora ostaje i prikupljanje podataka o lokacijama građana putem elektronskih komunikacija, iako ti podaci čine sastavni dio prava na privatnost.

 

Kako su pojasnili, zakonom se uvodi mogućnost tajnog praćenja, osmatranja i elektronske pretrage na javnim mjestima tehničkim sredstvima bez sudskog odobrenja, a direktoru ANB daje se diskreciono ovlašćenje da prijevremeno penzioniše službenike mimo opštih pravila.

 

Usvojenim zakonom se, dodali su iz HRA, Agencija izuzima iz sistema javnih nabavki, čime se smanjuju transparentnost i kontrola nad trošenjem javnih sredstava.

 

"Ovakva rješenja znače ozbiljan korak unazad u zaštiti ljudskih prava, pravnoj sigurnosti i demokratskoj kontroli bezbjednosnog sektora", ocijenili su iz HRA.

 

Oni su poručili da će, po objavljivanju u Službenom listu, pokrenuti inicijative za ocjenu ustavnosti tih zakona.

(kraj) nim