Pariz, (MINA-BUSINESS) - Evropske rafinerije u posljednje vrijeme prodaju gorivo s gubitkom, za razliku od onih u Aziji i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), budući da su viši troškovi „pojeli“ rekordno visoke prodajne cijene, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).

 

Marže za preradu lake, slatke nafte iz sjeverozapadne Evrope prošle sedmice pokazale su da su rafinerije u prodaji goriva u prosjeku bile u gubitku od 6,45 USD po barelu, objavila je IEA u mjesečnom izvještaju, napominjući da je brojku izračunala na osnovu podataka Argus Medije, prenosi Hrportfolio.

 

I marže za preradu srednje teške nafte pokazuju gubitak u prodaji, dok su one za laku naftu još u plusu, ali znatno niže.

 

Slaba zarada rafinerija posljedica je naglog skoka cijena „fizičke“ nafte zbog faktičkog zaustavljanja tranzita kroz Hormuški moreuz. Iran je, zbog američko-izraelskog napada, preuzeo kontrolu nad Hormuzom, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.

 

Američki predsjednik Donald Trump u više je navrata postavljao Iranu rokove za otvaranje moreuza, a u nedjelju je najavio i pomorsku blokadu Hormuza, nezadovoljan ishodom sastanka američkog i iranskog izaslanstva u Islamabadu.

 

U ponedjeljak je američka mornarica pojasnila da će uspostaviti blokadu u Omanskom zalivu i u Arapskom moru, istočno od Hormuškog moreuza, te zaustavljati sve brodove. Naknadno je odlučeno da će blokirani biti samo brodovi s iranskim pošiljkama.

 

U takvim uslovima „fizički“ barel nafte marke Forties iz Sjevernog mora u ponedjeljak je koštao 148,87 USD, pokazuju podaci LSEG-a, više nego 2008. godine kada je njegova cijena dostigla najviši nivo otkako se naftom trguje na fizičkom tržištu.

 

Pad marži evropskih rafinerija praktično znači da će poslovati s gubitkom, pa će neke vjerovatno smanjiti preradu nafte, smatraju analitičari.

 

„Jednostavnije“ rafinerije, koje nemaju pogone za proizvode veće vrijednosti poput avionskog goriva, mogle bi biti prisiljene da smanje preradu ako marže nastave da slabe, navode izvori iz trgovine. Za sada još nema naznaka da se takav trend proširio.

 

„Kako stvari sada stoje, Evropa će smanjiti potrošnju“, zaključuje analitičar Sparta Commoditiesa Neil Crosby, uz napomenu da bi se prerada mogla smanjiti i za 500 hiljada barela dnevno.

 

Marže rafinerija na američkoj obali Meksičkog zaliva za preradu teške kisele nafte prošle sedmice bile su više od prosjeka iz marta, pokazuju podaci IEA-e.

 

I rafinerije u Singapuru koje prerađuju srednje kiselu naftu zarađivale su prošle sedmice više od prosjeka.

 

Rafinerije u Aziji agresivno se nadmeću za pošiljke nafte, objašnjavaju izvori iz trgovačkih krugova slabije rezultate u Evropi, ističući i dodatni teret većih operativnih troškova, poput električne energije i prirodnog gasa.

 

„Situacija je tipična za ovakvu vrstu krize“, rekao je izvor iz odjeljenja prodaje u jednoj evropskoj rafineriji. 

 

On je dodao da cijene goriva prvo porastu, a zatim marže nagrizu promjene.

 

Marže u toj rafineriji pale su sa oko 30 USD po barelu u prvoj sedmici sukoba na sadašnjih nešto više od četiri USD po barelu. U martu su marže rafinerija širom svijeta naglo porasle, a u Evropi dostigle najviši nivo otkako se prate podaci.

 

U Singapuru su u martu bile čak 14 puta veće nego u februaru, navodi IEA u izvještaju. U sjeverozapadnoj Evropi marže za derivate lake, slatke nafte bile su više nego devet puta veće i iznosile su 15,2 USD po barelu.

 

Neke rafinerije čak su odgodile redovno održavanje kako bi iskoristile priliku za zaradu. Tako je, na primjer, rafinerija u italijanskom Sarrochu, koja prerađuje 300 hiljada barela nafte dnevno, pomjerila održavanje sa kraja marta na sredinu maja, navodi specijalizovana kompanija IIR. 

 

Operater Vitol nije želio da komentariše tu informaciju.

(kraj) nar/sam