Podgorica, (MINA) – Crna Gora je primjer da proširenje Evropske unije (EU) istovremeno jača i države kandidate i Uniju, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

 

On je, na otvaranju EU akademije “Crna Gora na diplomatskoj šahovskoj tabli”, rekao da su nepredividljivost globalnog poretka i ratovi neviđeni još od Drugog svjetskog rata "kontekst šahovske table, gdje sudbine malih često budu određene odlukama velikih". 

 

„Ovu inicijativu posvećujem mladima. Bez obzira na promjene u svijetu, vanjskopolitički prioriteti Crne Gore ostaju jasni”, kazao je Milatović. 

 

Milatović je rekao da se put Crne Gore zna - EU, demokratija i razvoj. 

 

„Crna Gora može da bude i jeste primjer da proširenje EU istovremeno jača i države kandidate i EU“, rekao je Milatović. 

 

 

Prema njegovim riječima, neminovno je reći da je da ruska agresija aktivirala alarm među državama EU i dala novi momentum procesu proširenja.

 

„Odgovor EU je upravo bio oživljavanje procesa proširenja, između ostalog i kroz jačanje kredibiliteta, ali i ulivanje neke vrste optimizma cjelokpunom evropskom kontinentu“, naveo je Milatović. 

 

Bivši ministar vanjskih poslova Midrag Lekić rekao je da ne bi bilo dobro da se država izgubi u "maršu kroz poglavlja" i da treba da se zna odakle Crna Gora dolazi, gdje se nalazi i kuda ide.

 

Kako je naveo, motiv EU nije samo zatvaranje poglavlja, već šansa za državu da izvrši reformu - društvenu, ekonomsku i moralnu. 

 

Lekić je kazao da je potrebna eliminacija kolonijalne svijesti da bi društvo išlo naprijed.

 

„Ne možemo nazivati rusku agresiju tako, a da 1999. zovemo humanitarnim bombardovanjem. Potrebno je zadržati autonomiju da se misli svojom glavom“, istakao je Lekić.

 

Govoreći o tome postoji li snažna politička volja da se zaokruži reformski proces, Lekić je rekao da „smo mi sa EU u statusu vjeridbe, a datum vjenčanja se još ne zna“.

 

On smatra i da je Unija trenutno u velikim problemima.

 

“Pitanje je da li će uopšte opstati. Ja mislim da hoće u nekom obliku”, naveo je Lekić.

 

On je, govoreći o regionalnim odnosima, rekao da je nekad lakše bolje odnose imati sa udaljenim zemljama.

 

Lekić je rekao da, ako je uslov da Crna Gora uđe u EU to da se odrekne dijela teritorije, on na to ne bi pristao.

 

On je naveo da Hrvatska ima svoje argumente kada je riječ o Prevlaci i dodao da su ti argumenti mnogo slabiji u drugim pitanjima. 

 

„I mi imamo svoje argumente. Prevlaka je među tri najznačajnija državna pitanja Crne Gore. A mi vidimo da se zahtjevi Hrvatske po drugim pitanjima konstantno povećavaju, a Crna Gora nema adekvatan odgovor. Mi imamo ozbiljne argumente da se borimo da Prevlaka pripadne Crnoj Gori”, kazao je Lekić. 

 

Bivši ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović smatra da je geopolitička situacija takva, da je izuzetna prilika da država postane članica EU.

 

„Jer je EU spremna da u politici proširenja djeluje mnogo više nego što je to ranije bio slučaj. EU ne može striktno da insistira samo na svojim standardima”, dodao je Darmanović.

 

On smatra da je "šahovska tabla" bitno drugačija nego prije deset godina i da većina zemalja na toj tabli nijesu demokratije.

 

Darmanović je ukazao na drugačiju situaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.

 

„EU mora da prilagođava svoj položaj situaciji u kojoj se dosad nije nalazila. Ima dosta razloga da krene u završavanje posla na Balkanu“, rekao je Darmanović. 

 

Govoreći o tome da li EU ima istu političku volju da primi i Crnu Goru i Ukrajinu, Darmanović je rekao da je Crna Gora mala zemlja i da "njeno članstvo u EU ne košta nikoga ništa“. 

 

„Mi živimo u regionu koji je stabilniji od ovog što se dešava u Ukrajini. Em što smo mnogo više napredovali, em što je naš slučaj lakši. Ali znam da je čak i u ratnim uslovima Ukrajina uradila mnogo da se približi EU standardima. Siguran sam da Ukrajina ostaje važan kandidat EU“, naveo je Darmanović.

 

On je kazao da Crna Gora treba da rješava otvorena pitanja sa Hrvatskom na način da zaštiti sopstvene interese. 

 

Darmanović smatra da pitanje pomorske granice treba rješavati na Međunarodnom sudu. 

 

Bivši premijer Igor Lukšić rekao je da je Crnoj Gori potrebna promjena navika i načina razmišljanja.

 

„Sada smo u fazi kada je ideja jedinstvene Evrope dominantna. To je jedinstven trenutak koji bi morali iskoristiti. Više dominira geopolitika, nego metodologija, ali je pitanje možemo li mi postati članica 2028. godine“, kazao je Lukšić. 

 

On je rekao da je usklađivanje spoljne politike „ključni test naše spremnosti da prihvatamo EU spoljnu politiku“.

 

Lukšić je podsjetio na situacija u vezi sa Krimom, navodeći da se tada Crna Gora stavila na stranu Brisela i potvrdila svoju pripadnost EU porodici.

 

On je dodao da može da se složi sa tezom da zapad snosi odgovornost za ono što se desilo u Ukrajini ili u Gazi.

 

„Ono što posebno zabrinjava je to što Rusija koristi istu ideološku matricu kakvu smo mi vidjeli 90-ih. To je prema meni osnovni razlog za zabrinutost. U tom smislu je članstvo u EU, možda ne idealna, ali je najbolja šansa koju imamo”, kazao je Lukšić.

 

Kako je naveo, spoljna politika je izraz unutrašnje politike. 

 

„U Hrvatskoj je danas na sceni malo tvrđa desnica. U Srbiji je autoritativni režim. Sve to utiče na odnose u regionu. U kontekstu bilateralnih odnosa nije trebalo komplikovati odnose sa Hrvatskom”, kazao je Lukšić.

 

On je rekao da nije optimista da je bilateralno moguće doći do dogovora.

 

“Ipak, želim da vjerujem da bilateralna pitanja, u krajnjem, neće spriječiti članstvo Crne Gore, da oni pozitivni aspekti ipak preovladavaju i da ćemo mi završiti proces EU integracija”, rekao je Lukšić.

(kraj) tam/gop