Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora u buduænosti može oèekivati ekspanziju Interneta, jer je samo prošle godine, u odnosu na prethodnu, broj korisnika duplo uveæan i dostigao 12,5 odsto graðana. Stopa Internet penetracije prošle godine iznosila je 1,25 hiljada. Internet penetracija je broj korisnika na deset hiljada stanovnika. U godišnjem izvještaju crnogorske Agencije za telekomunikacije navodi se da se Crna Gora približava nivou Internet penetracije nekih država regiona, dok za drugima još dosta zaostaje. U Sloveniji 45 odsto graðana koristi Internet, Estoniji 42, Èeškoj 30, a Malti 26 odsto. Internet penetracija u Bugarskoj iznosi 13 odsto, Rumuniji 14, a Maðarskoj 18. U Crnoj Gori postoje dva Internet provajdera, Internet Crna Gora i MontSkaj /MontSky/. Provajder Internet Crna Gora poèeo je da radi 1997. godine, a MontSkaj u oktobru 2003. Prošle godine broj dajal-ap /dial-up/ pretplatnika provajdera Internet Crna Gora, u odnosu na 2002., poveæan je 40,1 odsto. Graðani su prošle godine èinili 90 odsto dajal-ap pretplatnika kompanije Internet Crna Gora. MontSkaj je na kraju prošle godine imao 583 dajal-ap korisnika. Limitirajuæi faktor veæoj stopi Internet penetracije u Crnoj Gori je niska kupovna moæ stanovništva i nedostatak obuèenog kadra za informacione tehnologije, kao i edukativnih programa kompjuterskog opismenjavanja koji omoguæavaju rastuæu upotrebu Interneta. Penetracija fiksne telefonije, odnosno broj ukljuèenih telefonskih prikljuèaka na 100 stanovnika, na kraju prošle godine iznosila je 28 odsto. Ukljuèeno je više od 188 hiljada telefonskih linija, od èega 93 odsto direktnih. Broj ukljuèenih telefonskih linija prošle godine poveæan je 0,4 odsto u odnosu na 2002. U istom razdoblju skoro èetiri puta je poveæan broj baznih ISDN prikljuèaka, a za više od treæinu primarnih. U izvještaju Agencije navodi se da je cijena telefonskog prikljuèka u Crnoj Gori jeftinija od prosjeka zemlja centralne i istoène Evrope. Prikljuèak u tim zemljama košta prosjeèno 70 EUR, a u Crnoj Gori 67. Graðani su prošle godine za mjeseènu pretplatu izdvajali 2,8 EUR i ona je bila meðu najnižim u regionu, gdje iznose od 3,46 EUR u Rumuniji do 12,05 u Maðarskoj. Tarife za lokalni saobraæaj u Crnoj Gori niže su nego u svim državama centralne i jugoistoène Evrope, a daleko ispod prosjeka država èlanica Evropske unije (EU). U Crnoj Gori tri minuta lokalnog poziva košta nešto više od jednog centa, dok u zemljama centralne i jugoistoène Evrope, treba izdvojiti od tri centa u Bugarskoj do 15 u Litvaniji. I cijene meðumjesnog saobraæaja su meðu najnižim u regionu. Za tri minuta razgovora u Crnoj Gori treba izdvojiti 13 centi. Meðumjesni pozivi jeftniji su samo u Sloveniji, na Kipru, u Estoniji i Malti gdje graðani tri minuta plaæaju od skoro sedam do 12,3 centa. U ostalim zemljama centralne i jugostoène Evrope za tri minuta meðumjesnog razgovora treba platiti od 23,8 centi u Rumuniji, do 46 u Bugarskoj. Cijene meðunarodnog saobraæaja u Crnoj Gori su iznad odgovarajuæih u državama regiona i èlanica EU. Za deset minuta meðunarodnog saobraæaja graðani treba da plate 3,74 EUR. Jedino na Malti i u Litvaniji meðunarodni saobraæaj je skuplji i poziv od deset minuta treba platiti skoro sedam, odnosno 4,1 EUR. U Agenciji smatraju da je neophodan rebalans tarifa zbog neuravnoteženosti cijena lokalnih i meðugradskih poziva u odnosu na meðunarodne. Prosjeèni mjeseèni telefonski raèun prošle godine u Crnoj Gori iznosio je 24,63 EUR. Graðani koji žele da izbjegnu plaæanje telefonskih raèuna i pretplate, mogu koristiti oko 650 javnih telefonskih govornica. Tim servisom u Crnoj Gori bave se dva preduzeæa, Montenegro kard /Montenegro Card/ i crnogorska Pošta. Montenegro kard posjeduje oko 250 javnih telefonskih govornica instaliranih u veæini crnogorskih gradova, a Pošta Crne Gore 400. U odnosu na region Crna Gora ima najmanje javnih telefonskih govornica na hiljadu stanovnika, odnosno 1,52. Ukupan prihod na tržištu telekomunikacija prošle godine iznosio je oko 162,6 miliona i bio je veæi oko jedan odsto nego 2002. (kraj) del/bvm