Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Centralna banka (CBCG) od januara ne priznaje ovlašæenja koja su poslodavci ranije koristili kao garanciju naplate potraživanja od dužnika, iako je u njenoj Odluci o naèinu sprovoðenja prinudne naplate navedeno da æe stari instrumenti važiti do kraja marta. To su, na današnjem okruglom stolu o novim naèinima naplate potraživanja, ocijenili predstavnici Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) i Amerièke agencije za meðunarodni razvoj (USAID). »U Odluci se navodi da æe važiti stari instrumenti obezbjeðenja do 31. marta, ali je CBCG, ipak, saopštila da ne važe«, kazao je predstavnik USAID-a Savo Ðuroviæ. Generalni sekretar UPCG Budimir Raièkoviæ se složio sa tim, zamjerivši Centralnoj banci što je novu Odluku o prinudnoj naplati usvojila sredinom decembra, a poèela da je primjenjuje od januara, bez prelaznog roka u kojem bi poslodavcima omoguæila korišæenje veæ postojeæih ovlašæenja, odnosno akceptnih naloga. Na taj naèin, prema rijeèima èlana Odbora direktora Crnagorakopa /Crnagoracoop/ Nedeljka Babiæa, poslodavci su onemoguæeni da naplate milionske dugove. Nova Odluka CBCG predviða korišæenje mjenice za obezbjeðenje potraživanja i prinudnu naplatu na osnovu rješenja suda. Babiæ je predložio da poslodavci prihvate mjenicu kao sredstvo obezbjeðenja, »ali ne ovako bezveznu«, nego onu èiju æe isplatu garantovati banke, uz moguænost prenosa prava iz te hartije od vrijednosti na drugo lice. U sistemu koji je važio do januara, do kada je funkcionisao Zavod za obraèun i plaæanja (ZOP) u kojem su svi poslovni subjekti imali raèune, prinudna naplata bila je jednostavna. U sluèaju da dužnik kasni sa isplatom, povjerilac je davao akceptni nalog ZOP-u, koji je blokirao raèun i sa njega isplaæivao dug. Ðuroviæ smatra da je taj sistem bio primjeren situaciji u kojoj je postojao ZOP, ali ne i novoj u kojoj privredna društva imaju raèune kod više banaka, jer se u akceptnom nalogu ranije navodilo ime samo jedne. »Da bi bili blokirani i raèuni dužnika kod drugih banaka, potrebno je poèeti postupak prinudne naplate, a to je posao nadležnog suda«, kazao je on. Nakon pregovora sa poslodavcima, CBCG je odluèila da omoguæi da se ovlašæenje koristi za ispostavljanje naloga za isplatu, ali bez moguænosti da se njime blokira raèun, osim ako postoji rješenje suda. Kada sud usvoji »rješenje o izvršenju«, ono se, prema predviðenoj proceduri dostavlja svim bankama u Crnoj Gori kod kojih dužnik može imati raèun. Ðuroviæ je saopštio da trenutno Centralna banka »tehnièki izvršava prinudnu naplatu« iako ne bi trebalo, jer Privredni sud nema kadar obuèen za taj posao. Prema njegovim rijeèima, veoma je važno da sudovi funkcionišu efikasno, što trenutno nije sluèaj. Ðuroviæ je ukazao na nelogiènost u Nacrtu zakona o mjenici, koji je pripremila CBCG, jer predviða da ta institucija može blokirati ne samo raèun nosioca mjenice, veæ i garanta. On je dodao da se ne bi smjele miješati nadležnosti CBCG i suda. Poslodavcima je Ðuroviæ savjetovao da umjesto blokade raèuna, koja nije idealno rješenje, jer dužnik može otvarati raèune u drugim bankama u zemlji i inostranstvu i odugovlaèiti plaæanje, koriste zalogu i hipoteku. Ti instrumenti obezbjeðenja, dodao je on, svode ulogu suda na najmanju moguæu mjeru. U crnogorskom registru trenutno je evidentirano oko 200 zaloga kojima dužnici garantuju plaæanje duga, a založeni su automobili, razne vrste robe, cigarete, èak i akcije. Akcije su založili neki graðani i nekoliko kompanija, meðu kojima Provladex, Prohaus /Prohouse/, Tilmont, Eurocem, Merkur, kao i brokersko-dilerska kuæa Monte Adria. U registru eksplicitno ne piše da li su akcije obraèunate po nominalnoj ili berzanskoj cijeni, iako se kod nekih navode kolièina i nominalna vrijednost. Prve hipoteke ugovorene su u januaru, nekoliko mjeseci nakon stupanja na snagu odgovarajuæeg Zakona. Na okruglom stolu je ocijenjeno da je jedna od osnovnih prednosti Zakona o hipoteci što predviða vansudsku prodaju. Ðuroviæ je poslodavce koji koriste hipoteku savjetovao da u ugovoru sa povjeriocem preciziraju njegovu obavezu da oglas o prodaji imovine, u sluèaju da ne plate dug, objavi u što više medija u zemlji i inostranstvu. Tako bi dobili više potencijalnih kupaca i veæu cijenu imovine. Na okruglom stolu je ocijenjeno da su prethodni propisi o hipoteci štitili dužnika, a ne povjerioca, jer je bila obavezna procjena vrijednosti imovine, a onemoguæena njena prodaja za manje od dvije treæine tog iznosa. (kraj) dmc/anf