Podgorica, (MINA) - Interaktivna mapa podrške LGBTIQ osobama, koju je predstavio Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i koja objedinjuje podatke o obučenim zdravstvenim i socijalnim radnicima, kao i kontakt osobama u lokalnim samoupravama, olakšaće toj populaciji pristup uslugama.

 

To je poručeno na okruglom stolu “Unapređenje dostupnosti servisa i institucionalne zaštite LGBTIQ osoba u Crnoj Gori – predstavljanje rezultata i preporuka”, koji je organizovao CeMI.

 

Istraživačica javnih politika u CeMI-ju, Tamara Radunović, istakla je da je Crna Gora u prethodnim godinama ostvarila značajan napredak u uspostavljanju zakonodavnog okvira za zaštitu ljudskih prava i unapređenje položaja LGBTIQ osoba.

 

„Međutim, usvajanje zakona nije kraj procesa. Njihova stvarna vrijednost ogleda se u tome koliko se dosljedno primjenjuju i koliko su prava koja garantuju zaista dostupna građanima u svakodnevnom životu. To je posebno važno u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, gdje građani ostvaruju neka od svojih najosjetljivijih prava“, navela je Radunović.

 

Ona je kazala da je posebno važno da građani i građanke mogu bez prepreka da ostvare svoja prava, da imaju povjerenje u institucije i da znaju gdje mogu da dobiju odgovarajuću podršku.

 

Radunović je kazala da su u okviru projekta pripremili Analizu primjene Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite i Interaktivnu mapu podrške – javno dostupan digitalni alat za jednostavniji pristup informacijama.

 

„Kroz analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, prakse institucija, odluka Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i razgovore sa predstavnicima institucija i korisnicima usluga, nastojali smo da sagledamo kako se prava garantovana zakonom ostvaruju u praksi i gdje postoji prostor za unapređenje“, rekla je Radunović.

 

Paralelno sa tim, kako je dodala, prikupili su i sistematizovali podatke o zdravstvenim i socijalnim radnicima koji su prošli specijalizovane obuke za rad sa LGBTIQ osobama, kao i o kontakt osobama za LGBTIQ prava u lokalnim samoupravama koje djeluju u okviru Mreže za LGBTIQ prava.

 

„Na taj način stvorena je osnova za izradu Interaktivne mape koja na jednom mjestu objedinjuje informacije o dostupnim mehanizmima podrške“, pojasnila je Radunović.

 

Ona je kazala da su u ovaj proces uključili i samu zajednicu, navodeći da su razgovarali sa pripadnicima i pripadnicama LGBTIQ zajednice o njihovim iskustvima u ostvarivanju prava u sistemu zdravstvene i socijalne zaštite.

 

„Njihovi uvidi pomogli su nam da bolje razumijemo prepreke sa kojima se susrijeću, ali i da interaktivnu mapu oblikujemo u skladu sa stvarnim potrebama njenih budućih korisnika“, kazala je Radunović.

 

Radunović je kazala da u CeMI-ju vjeruju da će mapa doprinijeti lakšem pristupu informacijama, većoj dostupnosti podrške i jačanju povjerenja između građana i institucija.

 

Interaktivna mapa podrške za LGBTIQ osobe je dostupna na sajtu organizacije, putem linka Mapa institucija i Mreže za prava LGBTIQ osoba — Crna Gora .

 

Zaštitnica prava pacijenata IJZCG Aleksandra Marjanović je, tokom panela „Od zakona do prakse: koliko su LGBTIQ prava stvarno primjenjiva u sistemu zdravstva i socijalne zaštite?“, poručila da pitanje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu za LGBTIQ osobe nije samo pitanje dostupnosti zdravstvenih usluga, već i povjerenja u zdravstveni sistem i zaštite privatnosti pacijenata.

 

Ona smatra da zdravstveni radnici i pripadnici LGBTIQ zajednice diskriminaciju često posmatraju iz različitih uglova.

 

„Zdravstveni radnici uglavnom misle da je diskriminacija ako pacijent nije ostvario pravo na zdravstvenu zaštitu ili nije dobio terapiju. S druge strane, pripadnici ranjivih grupa diskriminaciju vide kroz loš prijem, neprimjeren ton, ogovaranje i druge suptilne oblike ponašanja koji narušavaju dostojanstvo i osjećaj sigurnosti“, rekla je Marjanović.

 

Kako je istakla, mnogi pripadnici LGBTIQ zajednice nemaju osjećaj sigurnosti kada dolaze u zdravstvene ustanove, a upravo ih strah da će njihovi lični podaci postati dostupni drugim osobama može odvratiti od traženja zdravstvene zaštite.

 

„Pacijenti se pitaju ko zna njihove podatke, ko može da pristupi njihovom zdravstvenom kartonu i da li će informacije o njihovom zdravstvenom stanju ostati povjerljive. Već u tom trenutku njima je otežano ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu“, kazala je Marjanović.

 

Smatra da samo informisanje zdravstvenih radnika o diskriminaciji nije dovoljno.

 

„Informacija i znanje nijesu isto što i promjena ponašanja“, poručila je Marjanović, dodajući da zdravstveni radnici često ne prepoznaju suptilne oblike diskriminacije.

 

Izvršna direktorica, Queer MNE, Staša Bastrica, podsjetila je da Crna Gora ima zakone, javne politike i Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba, navodeći da je strategija usvojena i prije nego što je Evropska unija (EU) usvojila sličan dokument.

 

„Država se formalno zalagala da unaprijedi položaj LGBTIQ osoba, ali bojim se da je to godinama rađeno kako bi se ispunili određeni ciljevi u procesu pristupanja EU i poslala poruka Briselu da Crna Gora radi na unapređenju prava marginalizovanih grupa“, kazala je Baštrica.

 

Ona je istakla da se problemi ne odnose samo na LGBTIQ zajednicu, već i na druge ranjive društvene grupe, ocijenjujući da je sistem pasivan i da veliki dio odgovornosti prepušta organizacijama civilnog društva.

 

Queer Montenegro, kako je navela, pruža servise podrške LGBTIQ osobama upravo zato što na lokalnom nivou i dalje ne postoje dovoljno senzibilisani i adekvatni servisi.

 

„Vlada potpuna difuzija odgovornosti i često se ne zna ko je za šta nadležan. To utiče na društvenu inkluziju LGBTIQ osoba, zbog čega naši servisi, posebno besplatna psihološka podrška, imaju sve više korisnika“, rekla je Baštrica.