Podgorica, (MINA) – Bezbjednost Crne Gore nije ugrožena zbog rješavanja statusa Kosova, NATO ne planira izgradnju baza na njenoj teritoriji, a odluku o naèinu pristupanja Sjevernoatlanskom savezu donijeæe parlament, saopštili su danas predstavnici Ministarstva odbrane Crne Gore. Oni su, na zajednièkoj sjednici skupštinskih odbora za bezbjednost i odbranu i evropske integracije, naveli da je višak zastarjelog naoružanja jedan od najveæih problema Crne Gore, a upuæivanje oružja vladi Avganistava doprinos uspostavljanju demokratije u toj zemlji. Skupštinska tijela su danas razmatrala spoljno-politièka dimenzija rada MO, dok æe Odbor za odbranu i bezbjednost na posebnoj sjednici debatovati o drugom dijelu izvještaja o radu tog resora. Ministar odbrane Boro Vuèiniæ je rekao da je rješavanje statusa Kosova osjetljivo pitanje i za Crnu Goru, ali da ne postoje indicije da zbog tog pitanja može biti ugrožena njena bezbjednost. “Nema indicija koje, za sada, pokazuju da je zbog rješavanja pitanja statusa Kosova ugrožena bezbjednost Crne Gore”, kazao je Vuèiniæ, dodajuæi da nadležni državni organi prate situaciju. On je ponovio da se Crna Gora zalaže za “strpljiv pristup” u rješavanju kosovskog pitanja i za postizanje rješenja koje æe biti plod najveæeg moguæeg konsenzusa. “Naš najveæi doprinos rješavanju tog pitanja biæe oèuvanje unutrašnje stabilnosti i multietniènosti Crne Gore”, istakao je Vuèiniæ. On je dodao da crnogorski državni organi imaju dobru saradnju sa meðunarodnim snagama na Kosovu. Na pitanje predstavnika Demokratske srpske stranke Ranka Kadiæa da li MO ima saznanja da su vojske Srbije, Albanije i Grèke podigle nivo borbene gotovosti zbog Kosova, zamjenik naèelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Milosavljeviæ je rekao da je to procjena tih zemalja. “Naše procjene govore da nema elemenata ugroženosti da bi zahtijevali uvoðenje nekih dodatnim mjera”, kazao je on. Vuèiniæ je rekao da nema saznanja da NATO planira izgradnju baze na teritoriji Crne Gore. “Nemamo nikakvih indicija da bi moglo doæi do izgradnje NATO baze u Crnoj Gori”, naveo je ministar odbrane. On je ponovio da su evropske i evroatlanske integracije prioritet Crne Gore. “Trajan mir i stabilnost regiona jedino su moguæi kroz evroatlanske integracije”, istakao Vuèiniæ. On je rekao da, osim bezbjedonosnih, postoje i ekonomski i politièki razlozi za ulazak u NATO. Vuèiniæ je kazao da je MO ostvarilo intenzivnu saradnju sa više èlanica NATO-a i programa Partnersta za mir, a posebnu pažnju posveæuje saradnji u oblasti odbrane sa zemljama u regionu. "Do sada smo potpisali više bilateralnih sporazuma o saradnji i to sa SAD, Njemaèkom, Norveškom, Hrvatskom, Danskom, Grèkom, Slovenijom, Makedonijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, a u pripremi je još nekoliko sporazuma koji bi trebalo da budu uskoro potpisani sa Bugarskom, Albanijom, Turskom i Rumunijom", rekao je on. Vuèiniæ je naveo da æe odluku o naèinu pristupanja Crne Gore NATO-u donijeti parlament. “U svakom sluèaju ta odluka, bilo da se donese na referendumu ili u Skupštini, biæe demokratska”, istakao je on. Reagovao je predstavnik Srpske liste Dobrilo Dedeiæ navodeæi da odluka o pristupanju Sjevernoatlanskom savezu mora biti donijeta neposredno od strane graðana Crne Gore Vuèiniæ je kazao da se sva sredstva ostvarena od prodaje viška vojne imovine uplaæuju u Budžet odakle se dalje rasporeðuju. “Èitav taj posao se obavlja na transparentan i zakonit naèin”, kazao je on. Vuèiniæ je odbacio kritike da MO ignoriše parlament, navodeæi da æe se u skupštinsku proceduri uskoro naæi veæ donijeta strateška vojna dokumenta, kako bi se uskladila sa novim ustavnim rješenjima. Pomoænik ministra odbrane Dragan Samardžiæ je odbacio kritike vezane za isporuku oružja vladi u Kabulu. On je naveo da je avganistanskim vlastima upuæena donacija u vidu 1,5 hiljada “kalašnjikova” i odreðeni broj municije. On je rekao da su sliène poteze povukle i mnoge zemlje regiona. Samardžiæ je kazao da jedan od najveæih problema u Crnoj Gori predstavlja višak zastarjelog naoružanja i pozvao èlanove odbora da posjete vojna skladišta i na licu mjesta uvjere u ozbiljnost problema. “Pokušavamo da prodamo najveæi dio viška naoružanja i vojne opreme, a ono što ne uspijemo uništiæemo”, kazao je on. Na interesovanje poslanika Demokratskog saveza Albanaca Mehmeta Bardhija da li Vojska Crne Gore raspolaže tehnièkim sredstvima za uklanjanje crkve na Rumiji, Samardžiæ je odgovorio odreèno. “Vojska Crne Gore nema ispravan tehnièki helikopter za tako nešto”, kazao je on. Uèestvujuæi na sjednici politièki direktor Ministarstva inostranih poslova Vladimnir Raduloviæ nije iskljuèio moguænost modifikacije Sporazuma Èlan 98 izmeðu Crne Gore i Sjedinjenih Amerièkih Država. “Vjerujem da je i oko tog pitanja moguæe postiæi kompromis u trenutku kada bude pravo vrijeme za to”, kazao je on. Raduloviæ je ocijenio da je vrijeme pokazalo opravdanost Sporazuma. (kraj) djs