Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Sistem zaštite korisnika osiguranja u Crnoj Gori funkcioniše, saopštio je direktor Agencije za nadzor osiguranja (ANO), Branko Barjaktarović, i dodao da se priroda pritužbi dominantno odnosi na pojedinačne odštetne postupke, a ne na sistemski problem nedostatka tržišne konkurencije.

 

On je kazao da su društva za osiguranje u Crnoj Gori prošle godine riješila ukupno 102,12 hiljada šteta, u iznosu većem od 65,4 miliona EUR. 

 

„Broj prigovora predstavlja manje od 0,1 odsto ukupnog broja riješenih šteta, dok je svega oko 0,02 odsto riješenih šteta bilo predmet osnovanih prigovora. Ti podaci pokazuju da sistem zaštite korisnika osiguranja funkcioniše“, rekao je Barjaktarović u intervjuu agenciji Mina-business.

 

On je objasnio da se broj prigovora mora posmatrati u kontekstu ukupnog obima poslovanja sektora. Tako je Agencija prošle godine primila ukupno 93 prigovora, od kojih su se 92 odnosila na društva za osiguranje, a jedan na Nacionalni biro osiguravača. 

 

„Najveći broj prigovora odnosio se na osiguranje od autoodgovornosti, zatim od posljedica nezgode i kasko osiguranje. Predmet prigovora najčešće je bio način procjene štete, obračun naknade, dodatna dokumentacija potrebna za obradu zahtjeva ili razlozi za odbijanje odštetnog zahtjeva“, precizirao je Barjaktarović.

 

On je dodao da je od ukupno riješenih prigovora, 71 ocijenjen kao neosnovan, jer je utvrđeno da su društva postupala u skladu sa zakonom i uslovima osiguranja, a 17 kao osnovano.

 

„Nakon toga su društva obavila dodatne isplate ili zaključila vansudska poravnanja sa podnosiocima prigovora. U pet slučajeva postupak je obustavljen zbog povlačenja prigovora ili pokretanja drugih postupaka pred nadležnim institucijama“, rekao je Barjaktarović.

 

On je saopštio da se pritužbe građana u sektoru osiguranja najčešće odnose na rokove rješavanja šteta, visinu naknade ili razloge za odbijanje odštetnih zahtjeva, što predstavlja uobičajenu pojavu prisutnu i na znatno razvijenijim i konkurentnijim tržištima osiguranja. 

 

„Do sada nijesmo identifikovali pokazatelje koji bi takve pritužbe direktno povezivali sa brojem učesnika na tržištu ili nivoom tržišne konkurencije“, kazao je Barjaktarović.

 

Agencija je, prema njegovim riječima, u prethodnom periodu dodatno pojačala fokus na zaštitu prava osiguranika i unapređenje kvaliteta usluge, kako kroz nadzorne aktivnosti, tako i kroz intenzivniju komunikaciju sa menadžmentima društava za osiguranje. 

 

„Tokom ove godine poseban fokus nadzora biće usmjeren na bankokanale kao značajan distributivni kanal društava za osiguranje, posebno u dijelu nadzora nad distributivnim praksama, upravljanja interesima korisnika osiguranja i procjene adekvatnosti premijskog tarifiranja u odnosu na preuzete rizike. Svjesni smo da se kroz bankarske kanale osiguranje često prodaje kao prateći proizvod uz kredite, i naš eksplicitan cilj je da osiguramo da građani u tim situacijama dobiju potpunu transparentnost, bez skrivenih troškova ili nejasnih uslova, čime dalje jačamo usklađenost tržišnog ponašanja sa standardima zaštite potrošača“, saopštio je Barjaktarović.

 

Na pitanje kako ocjenjuje činjenicu da Crna Gora već 18 godina ima pet osiguravajućih kuća u neživotnom osiguranju, on je odgovorio da broj učesnika nije najvažniji pokazatelj razvijenosti tržišta. 

 

„Mnogo je značajnije da tržište funkcioniše stabilno, da društva uredno izvršavaju obaveze prema osiguranicima i da raste povjerenje građana i privrede u sektor osiguranja“, kazao je Barjaktarović i dodao da odsustvo stagnacije najbolje potvrđuju egzaktni podaci sa tržišta. 

 

Bruto fakturisana premija neživotnih osiguranja je u periodu od 2022. do prošle godine zabilježila snažan rast od 35 odsto na 117 miliona EUR, što ukazuje da pet postojećih društava izuzetno dinamično širi svoj portfelj. 

 

„Iako je obavezno osiguranje od autoodgovornosti prošle godine zadržalo lidersku poziciju i zabilježilo rast od 34,6 odsto na 51,1 milion EUR, ključni pokazatelj zrelosti tržišta je činjenica da rast generišu i dobrovoljni segmenti, poput kasko osiguranja, ostalih imovinskih i privatnog zdravstvenog osiguranja. Dakle, stabilan broj učesnika nije rezultirao pasivnošću, već zdravom tržišnom utakmicom u kojoj postojeća društva uspješno animiraju novi kapital i jačaju povjerenje klijenata“, rekao je Barjaktarović.

 

On je naveo da je za razumijevanje prirode tog ciklusa ključno upoređenje dinamike rasta premije osiguranja sa realizacijom preuzetih obaveza.

 

„Dok je bruto fakturisana premija ostvarila snažan rast od 35 odsto, ukupan iznos riješenih šteta u neživotnim osiguranjima porastao je brže, 39,7 odsto, dostigavši skok na preko 49,3 miliona EUR. Taj trend direktna je posljedica rasta cijena auto-djelova, medicinskih usluga i građevinskog materijala, što je podiglo prosječnu vrijednost štete“, objasnio je Barjaktarović.

 

Još izrazitiji trend bilježi se u broju riješenih predmeta, gdje je broj riješenih šteta porastao čak 67,3 odsto na 98,53 hiljade.

 

„Činjenica da je broj riješenih šteta rastao skoro duplo brže od premije jasno ukazuje na masovnu aktivaciju dobrovoljnih vidova osiguranja, ali i izuzetnu operativnu efikasnost postojećih društava koja su prošle godine uspješno procesuirala skoro 40 hiljada predmeta više nego 2022. godine“, rekao je Barjaktarović.

 

Činjenica da je rast broja i iznosa riješenih šteta nadmašio skok ukupne neživotne premije, prema njegovim riječima, šalje jasnu poruku o dinamici crnogorskog tržišta neživotnih osiguranja. U ekonomskoj praksi, takav asimetričan rast predstavlja ultimativni test likvidnosti. 

 

„To što je postojećih pet društava ovaj značajan operativni i finansijski pritisak apsorbovalo bez ikakvih zastoja i sistemskih potresa, u praksi dokazuje njihovu visoku likvidnost, kapitalnu zrelost i ažurnost. To je ujedno i najbolji garant rasta povjerenja potrošača u sektor osiguranja“, kazao je Barjaktarović.

 

Pozitivno je i to što je sektor neživotnih osiguranja ostao stabilan i otporan kroz različite ekonomske i inflatorne cikluse. Istovremeno, postojeća društva kontinuirano jačaju kapitalnu osnovu, razvijaju proizvode, unapređuju distributivne kanale i uredno isplaćuju štete, što potvrđuje stabilnost i postepeni razvoj tržišta.

 

„Sa druge strane, svako tržište osiguranja prirodno teži novim investicijama, inovacijama i većoj konkurenciji, posebno u segmentima digitalizacije i razvoja novih proizvoda. Upravo zbog toga ANO kontinuirano unapređuje regulatorni okvir i nadzorne prakse kako bi tržište bilo predvidivo, transparentno i atraktivno za kvalitetne investitore“, naveo je Barjaktarović.

 

On je objasnio da ulazak na tržište osiguranja podrazumijeva visok nivo početnog kapitala, specifična stručna znanja i sofisticirane sisteme upravljanja rizicima podržane značajnim ICT ulaganjima. 

 

„To nijesu administrativne prepreke, već prudencijalni standardi svojstveni ovoj industriji i međunarodnoj regulatornoj praksi. Izostanak novih licenci može se dijelom objasniti i specifičnostima ekonomije obima na manjim tržištima kao što je Crna Gora, gdje veličina tržišta i premijski potencijal direktno utiču na investicione odluke potencijalnih učesnika“, saopštio je Barjaktarović.

 

On je dodao da visoki prudencijalni standardi nijesu podignuti kao zid za ulazak, već kao filter koji propušta isključivo zdrav i ozbiljan kapital. Agencija je, prema njegovim riječima, dosljedno primjenjivala regulatorne zahtjeve, imajući u vidu da je osnovni prioritet očuvanje finansijske stabilnosti sektora i visok nivo zaštite osiguranika. 

 

„Na tržište mogu ući isključivo subjekti koji dugoročno mogu obezbijediti uredno izvršavanje obaveza prema osiguranicima i oštećenim licima“, poručio je Barjaktarović.

 

Kada su u pitanju zahtjevi za licenciranje na tržištu neživotnog osiguranja, on je kazao da ANO trenutno vodi jedan postupak po zahtjevu za izdavanje dozvole za rad u sektoru neživotnih osiguranja, dok je drugi okončan prije desetak dana donošenjem rješenja o izdavanju dozvole.

 

„Postupci licenciranja osiguravajućih društava sprovode se kroz više faza, od inicijalne provjere dokumentacije, preko detaljne supervizorske analize, do konačne ocjene ispunjenosti svih zakonskih i prudencijalnih uslova. To uključuje provjeru adekvatnosti kapitala, održivosti poslovnog modela, sistema upravljanja rizicima, uslova i tarifa proizvoda osiguranja, kao i procjenu primjerenosti članova upravljačkih struktura“, rekao je Barjaktarović.

 

Ulazak na finansijsko tržište, prema njegovim riječima, nije administrativna trka, već dugoročni partnerski odnos sa regulatorom u kojem brzina postupka nikada ne smije biti ispred kvaliteta provjere. 

 

„Licenca je potvrda povjerenja da novi subjekt može garantovati isplatu šteta i u narednih 20 ili 30 godina, i zato je naša odgovornost prema stabilnosti sistema primarna. U skladu sa zakonom, postupci su povjerljivi do donošenja konačne odluke Savjeta Agencije“, precizirao je Barjaktarović.

 

On je podsjetio da je Agencija od 2021. godine intenzivirala aktivnosti na modernizaciji regulatornog i nadzornog okvira u skladu sa standardima EU, što je uključivalo unapređenje nadzornih metodologija i alata, veću transparentnost tržišnih podataka, sprovođenje dvije studije kvantitativnog uticaja Direktive Solventnost II na poslovanje crnogorskih osiguravača, kao i tri stres testa sektora osiguranja.

 

„Te aktivnosti nijesu bile puko ispunjavanje forme, već svjesno građenje predvidljivog i transparentnog ambijenta. Investitori ne dolaze na tržišta koja su jeftina, već regulatorno sigurna. Upravo intenzivan rad od 2021. godine stvorio je preduslove za aktuelne zahtjeve za licenciranje, što je najbolja potvrda da smo izabrali pravi smjer razvoja“, objasnio je Barjaktarović.

 

Takav pristup je, prema njegovim riječima, doprinio većoj regulatornoj predvidljivosti i jačanju povjerenja potencijalnih investitora u domaće tržište osiguranja, što smatraju pozitivnim signalom za dalji razvoj.

 

Na pitanje da li su građani Crne Gore godinama plaćali više za osiguranje nego što bi plaćali u konkurentnijem okruženju, Barjaktarović je odgovorio da u sektoru osiguranja cijene nijesu isključivo rezultat tržišne dinamike i broja učesnika, već prije svega aktuarskih proračuna, procjene rizika i regulatornih zahtjeva solventnosti. 

 

„Premija osiguranja mora biti adekvatna preuzetim rizicima i dovoljna da pokrije buduće obaveze po osnovu šteta, troškove poslovanja i zakonom propisane kapitalne zahtjeve. Kada ocjenjujemo stanje i održivost tržišta osiguranja, primarno posmatramo pokazatelje poput neto kombinovane kvote, koja pokazuje koliki dio premije društva troše na štete i troškove poslovanja. Na crnogorskom tržištu to se najbolje može sagledati kroz osiguranje od autoodgovornosti i kasko, koji čine 43,4 odsto ukupne tržišne premije“, kazao je Barjaktarović. 

 

Obavezno osiguranje od autoodgovornosti, kako je naveo, bilježi neto kombinovanu kvotu od 94 odsto, što ukazuje na stabilno poslovanje i umjerenu tehničku profitabilnost.

 

„Sa druge strane, dobrovoljno autokasko osiguranje, usljed rasta cijena rezervnih djelova, servisa i izraženih inflatornih pritisaka, bilježi neto kombinovanu kvotu iznad 100 odsto, odnosno tehnički gubitak na nivou tržišnog prosjeka. Takvi pokazatelji ne ukazuju na postojanje prekomjerne profitabilnosti sektora, već potvrđuju da se formiranje cijena mora posmatrati prvenstveno kroz prizmu održivosti sistema i sposobnosti društava da uredno izvršavaju obaveze prema osiguranicima i oštećenima“, objasnio je Barjaktarović.

 

Agencija, kako je saopštio, kontinuirano prati kretanje cijena, održivost tarifnih sistema i profitabilnost pojedinih vrsta osiguranja kroz redovni nadzor, analize i stres testove i do sada nije identifikovala sistemska odstupanja koja bi ukazivala na neprimjereno formiranje cijena na štetu korisnika osiguranja.

 

„Tokom prethodne godine sproveden je stres test sektora neživotnog osiguranja kojim su analizirani efekti hipotetičkog pada cijena AO osiguranja od pet, deset i 15 odsto. Rezultati su pokazali da bi takav pad direktno uticao na profitabilnost sektora i doveo do rasta kombinovane kvote AO osiguranja u svim analiziranim scenarijima. Istovremeno, potvrđeno je da sektor raspolaže zadovoljavajućom kapitalnom otpornošću i solventnošću, čak i u uslovima značajnih tržišnih pritisaka“, rekao je Barjaktarović.

 

Uporedna evropska iskustva, prema njegovim riječima, pokazuju da snažnija konkurencija može imati različite efekte, od efikasnijeg poslovanja i nižih cijena, do pritisaka na dovoljnost premija i finansijsku stabilnost osiguravača. 

 

„Zbog toga je zadatak regulatora da obezbijedi ravnotežu između razvoja konkurencije, adekvatne zaštite osiguranika i dugoročne stabilnosti sektora“, naveo je Barjaktarović.

 

On je podsjetio da je struktura svakog tržišta osiguranja rezultat njegovog regulatornog razvoja, istorije, veličine tržišta i ekonomskih specifičnosti, a da broj društava u velikoj mjeri zavisi od ukupne premije, strukture ekonomije, stepena razvijenosti i atraktivnosti za investitore.

 

„Veći broj društava sam po sebi ne mora nužno značiti i veću efikasnost tržišta. Ključan je balans između konkurencije, kvaliteta usluge i finansijske stabilnosti sektora. Regionalna iskustva sa velikim brojem društava na relativno malom premijskom prostoru često sa sobom nose rizik od „rata cijenama“, dampinga i nelojalne konkurencije, što dugoročno može ozbiljno urušiti sposobnost društava da isplate velike štete i ugroziti povjerenje u sistem“, objasnio je Barjaktarović.

 

Crna Gora je, prema njegovim riječima, svjesno opredijeljena za model koji prioritet daje sigurnosti osiguranika i stabilnosti sistema, uz postepeno otvaranje prostora za nove investicije i nove učesnike koji ispunjavaju visoke prudencijalne standarde.

 

Barjaktarović je dodao i da je sektor osiguranja visokoregulisana djelatnost, koja se po prirodi razlikuje od oblasti poput telekomunikacija ili maloprodaje, te da je uloga Agencije da obezbijedi jednake i fer uslove za sve učesnike i spriječi bilo kakve prepreke koje nijesu zasnovane na zakonu ili pravilima struke.

 

„Jedan od pokazatelja povjerenja investitora u regulatorni okvir koji smo uspostavili jesu upravo novi zahtjevi za licenciranje koji se trenutno razmatraju i od kojih je, kako sam naveo, jedan već uspješno okončan izdavanjem dozvole za rad. U okviru svojih nadležnosti Agencija kontinuirano prati tržišna kretanja, unapređuje regulatorni okvir i sarađuje sa drugim institucijama kada je to potrebno, imajući u vidu zaštitu interesa osiguranika i očuvanje stabilnosti sistema“, saopštio je Barjaktarović.

 

On smatra da ulazak novih učesnika na tržište potencijalno može donijeti više koristi građanima, prije svega kroz širenje ponude proizvoda, unapređenje kvaliteta usluge i razvoj savremenijih modela distribucije osiguranja, uključujući digitalne kanale i brže online servise.

 

„Na razvijenijim tržištima konkurencija se danas ne vodi isključivo cijenom, već sve više kvalitetom korisničkog iskustva, brzinom obrade zahtjeva, efikasnošću isplate šteta, dostupnošću digitalnih usluga i nivoom prilagođenosti proizvoda potrebama klijenata. U tom smislu, dolazak novih društava mogao bi dodatno podstaći inovacije i razvoj specijalizovanih proizvoda koji trenutno nijesu dovoljno zastupljeni na domaćem tržištu“, rekao je Barjaktarović.

 

On je kazao da održiva konkurencija u sektoru osiguranja mora biti zasnovana na adekvatnoj procjeni rizika i finansijskoj stabilnosti društava za osiguranje. Iskustva pojedinih evropskih tržišta, prema njegovim riječima, pokazuju da prekomjerni cjenovni pritisci mogu negativno uticati na dugoročnu održivost sektora i kvalitet zaštite osiguranika. 

 

„Zbog toga je zadatak regulatora da obezbijedi ravnotežu između razvoja konkurencije, inovacija na tržištu i očuvanja stabilnosti sistema i pune zaštite korisnika osiguranja“, poručio je Barjaktarović.

 

On je dodao da efekti eventualnog ulaska novih učesnika obično postaju vidljiviji u srednjem roku, nakon njihovog operativnog pozicioniranja i razvoja tržišnog učešća. 

 

„Građani mogu očekivati moderniju uslugu i veći izbor, a Agencija će, kao i do sada, biti garant da ta nova dinamika ni u jednom trenutku ne ugrozi stabilnost sistema i apsolutnu sigurnost njihove isplate“, zaključio je Barjaktarović.

(kraj) nar/sam