Podgorica, (MINA) – Nadležni organi koji donose mjere sprječavanja širenja pandemije koronavirusa morali bi uključiti i sportske organizacije, kako bi se pronašla prava mjera da se sport nikad više ne zaustavi, zaključak je dvodnevne konferencije Sport iz drugog ugla.
Konferencija, čiji su organizatori NVO Svijet-Mondo, portal Sportfem i Sekretarijat za sport i kulturu Glavnog grada, održana je u okviru pet tema, sa 13 predavača i panelista.
Sportski psiholog Nikola Mijušković kazao je da bi najvažnije pitanje trebalo da bude kako će se pandemija odraziti na mlađe sportiste.
“Na one koji nijesu imali šansu da treniraju u godinama kada im je trening bio najpotrebniji. Tu moramo da budemo posebno pažljivi, jer bi gubici dugoročno mogli da budu katastrofalni i po sportske rezultate i po zdravlje nacije. Kao da smo odlučili da gasimo trenutne požare i očuvamo profesionalni sport, a da smo stavili u drugi plan djecu”, rekao je Mijušković.
Prema njegovim riječima, dječija takmičenja bila su ili zabranjena ili ukinuta ili ometena.
“To je jedan od problema sa kojim ćemo se kao društvo i kao sportski ambijent suočavati dugi vremenski period i da će posljedice biti jako nezgodne. Nisam siguran koliko ćemo biti potentni da se sa tim izborimo i izađemo na kraj”, rekao je Mijušković.
Doktor medicine Suad Šabanović kazao je da su sva istraživanja pokazala da je došlo do drastičnog pada individualnih i treninga sa porodicom i u manjim grupama tokom pandemije.
“Prva poruka je za djecu i njihove roditelje da nastave da se bave sportom, a ako to ne rade, onda da razmisle da počnu da se bave fizičkom aktivnošću redovno kako bi kreirali zdrave stilove života i navike. I prije pandemije postojali su veliki problemi kod djece sa gojaznošću, dijabetesom, oboljenja za koja je predispozicija nedovoljna fizička aktivnost. Tokom pandemije jako je važno da se uz brigu o mentalnom zdravlju i fizička aktivnost redovno sprovodi”, rekao je Šabanović.
Proslavljeni odbojkaš Andrija Gerić, govoreći na temu Motivacija sportista, kazao je da svaki sportista u nekom momentu karijere ima dilemu, prepreku, problem i psiholog može da ti pomogne da tu prepreku brže pređeš.
“Neki sportisti koji imaju 35 godina će reći da to sami znaju, da, ali oni imaju 20 godina iskustva. Zamislite da ste to iskustvo imali kada ste imali 20 godina i da ste glavu koju imate sada imali tada. Psiholog je upravo neko ko ti može pomoći da sve procese ubrzaš i da lakše pređeš prepreke”, kazao je Gerić.
On je naglasio da treneri moraju djecu od šeste do desete godine da uče osnovama sporta, da ih u 11. i 12. godini nauče da treniraju.
“Zatim slijedi faza treniranja zbog treninga, da bi tek sa 15 godina trebalo da se počne razmišljati o takmičenjima i kasnije pobjedama”,
rekao je Gerić.
Psihoterapeut Veselin Piletić kazao je da je uvođenje nauke u sport od vitalnog značaja za razvoj te oblasti u Crnoj Gori.
On tvrdi da u crnogorskom sportu fali stručnih lica, navodeći da je odavno prevaziđeno da sa igračima samo rade treneri, kondicioni treneri i fizioterapeuti.
“Uvođenje nauke u sport predstavlja uslov za organizaciju sporta i ostvarivanje vrhunskih rezultata. To znači i formiranje stručnih timova
u klubovima, što se i dešava u organizovanim državama. Crna Gora nije razvijena na tom nivou”, rekao je Piletić.
Prema njegovim riječima, uloga psihoterapeuta je značajna jer on doprinosi razvoju ličnosti sportista.
“Sportista koji ostvari vrhunski rezultat, a nije napredovao kao ličnost, nije ostvario najvažniji cilj bavljenja sportom. Sportista mora da radi na svom duhovnom razvoju i prenosi ga drugima. Psihoterapeut pomaže sportisti da upozna sebe i
svoje mogućnosti”, kazao je Piletić.
Prvi doktor sporta i fizičkog vaspitanja u Crnoj Gori, Nela Tatar, govoreći na temu Žene u crnogorskom sportu, kazala je da su
istraživanja pokazala da su na rukovodećim pozicijama u Fudbalskom, Košarkaškom, Rukometnom, Vaterpolo i plivačkom, Odbojkaškom i Karate savezu nalaze samo tri žene.
Navodi se da ukupno u tim organizacijama na funkcijama predsjednika, potpredsjednika,
direktora, sekretara, direktora reprezentacije i predsjednika Skupštine i članovima izvršnih odbora, ima čak 67 muškaraca.
“Sami smo iznenađeni rezultatima. To govori o velikoj razlici i potrebi da se ženama pruži mnogo veća šansa da se oprobaju i u tijelima koji se
bave vođenjem nacionalnih saveza i klubova. Među bivšim sportistkinjama ima kvalitetnih i sposobnih žena, dokazanih, ostvarenih u svojim branšama, koje mogu da budu lideri saveza i klubova, pa da sa tih pozicija pokažu to što znaju”, kazala je Tatar.
Izvršni direktor NVO za edukaciju, posredovanje i zaštitu prava i interesa crnogorskih sportista Perspektiva, Radomir Bato Nastić, smatra da Zakon o sportu Crne Gore, ne definiše preciznije ugovorne odnose između sportskih subjekata, već da samo deklarativno utvrđuje, odnosno propisuje, da se međusobni odnosi sportiste i kluba uređuju ugovorom.
On je predstavio istraživanje o zaštiti prava i interesa crnogorskih sportista, prije svih sportista iz sportova prve kategorije olimpijskih sportova, koje je, kako je rekao, pokazalo bizarne rezultate.
Podaci su pokazali da je u 2020. godine profesionalni ugovor imalo 205 od 13.609 registrovanih aktivnih fudbalera, da KSCG sa 5.180 košarkaša nema nijedan registrovan profesionalni ugovor, već da je kod nadležnog registracionog organa KSCG deponovano 4.800 registracionih tipskih
ugovora.
Da od 523 rukometaša i rukometašica njih 61 imaju potpisan profesionalan ugovor, da 48 vaterpolista ima profesionalni, a 177 amaterski ugovor od ukupno 703 registrovanih takmičara, a da u karateu od 1.450 registrovanih takmičara nijedan nema ugovor u bio kojem obliku.
“Država, putem sufinansiranja sportskih organizacija, izdvaja značajna sredstva iz budžeta, pa samim tim ima prava i na feed – back i određene poreske efekte”, naglasio je Nastić.
Generalni sekretar Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore Vladimir Krsmanović istakao da ije sasvim slučajno što je fudbal jedini sport koji ima svoj sektorski odbor za socijalni dijalog pri Evropskoj komisiji, pored svih
najvažnijih industrijskih grana.
“Ta međunarodna dimenzija fudbala uticala je u velikoj mjeri da se u fudbalu naprave konkretni rezultati povodom ovih pitanja. I mi i Crnoj Gori imamo odbor za socijalni dijalog i odličnu saradnju sa Fudbalskim savezom”, kazao je Krsmanović.
Narketing menadžerka Milica Šuković je, govoreći na temu Uloga medija u sportu, navela da su današnje tehnologije su toliko napredovale da su moderni mediji postali dio života i samim tim su uticali i na sport.
“Generalna preporuka za sve sportske klubove i asosijacije da moraju da prate svjetske trendove i da u svakodnevnoj komunikaciji moraju da budu okrenuti polovini Crne Gore, koja se nalazi na društvenim mrežama. Društvene mreže su definitivno doprinijele popularnosti sporta. One su poboljšale imidž sporta i sportista i to je nešto što doprinosi i razvoju sporta jer su one samo još jedan od kanala komunikacije koju usmjerava pažnju na sport i daje mu na značaju”, istakla je Šuković.
Pomoćnik sekretara Sekretarijata za sport i kulturu Glavnog grada Miloš Antić kazao je da je cilj konferencije ispunjen.
“Čini mi se da je ovo početak jedne lijepe priče. Nadam se da ćemo naredne godine biti još bolji, masovniji. Uostalom, moglo se vidjeti da nem je trebalo više prostora i očekujem da se vidimo uskoro sa novim temama i sagovornicima, sa više publike u drugom prostoru”, kazao je Antić.
Pravo preuzimanja ovog sadrzaja imaju samo korisnici Agencije MINA.
Kompletna informacija dostupna je korisnicima na linku MINA SERVIS
Longer version of article is available on a link MINA ENGLISH SERVIS
